RJEŠAVA LI SE SUDBINA 17 TAJNO ZARE?ENIH OŽENJENIH SVEAENIKA?
Prag (IKA )
Prag, 9. 4. 1996. (IKA) - Sedamnaest eeških rimokatoliekih sveaenika koji su kao oženjeni tajno bili zare?eni u doba komunizma moai ae biti ukljueeni u sveaenstvo novoga grkokatoliekog apostolskog egzarhata, izjavio je ovih dana praški rimokatolieki nad
Prag, 9. 4. 1996. (IKA) – Sedamnaest eeških rimokatoliekih sveaenika koji su kao oženjeni tajno bili zare?eni u doba komunizma moai ae biti ukljueeni u sveaenstvo novoga grkokatoliekog apostolskog egzarhata, izjavio je ovih dana praški rimokatolieki nadbiskup kardinal Miloslav Vlk. Taj apostolski egzarhat (jedan od oblika crkvene uprave gdje nije uspostavljena posebna biskupija za dotiene vjernike) nedavno je ustanovljen za oko 20.000 grkokatolika u Eeškoj i vjerojatno s namjerom rješavanja crkveno-pravnog statusa spomenutih sveaenika. Oni su, naime, bili zare?eni u izvanrednim okolnostima zbog se nije strogo primjenjivao zakon da se za rimokatolieke sveaenike primaju samo neoženjeni. Buduai da je u istoj Katoliekoj Crkvi na snazi zakon da se u nekim katoliekim biskupijama grekoga obreda, grkokatoliekima, za sveaenike primaju i oženjeni muškarci, prevo?enjem spomenutih valjano zare?enih oženjenih rimokatoliekih sveaenika u grkokatolieki obred saeuvalo bi se u cjelini sadašnje katolieko zakonodavstvo na tom podrueju.
Oko 250 katoliekih sveaenika bili su u Eeškoj, uglavnom izme?u g. 1970-1980. tajno zare?eni. Uglavnom ih je zaredio tajni biskup Brna Felix Maria Davidek. U to doba komunistiekog proganjanja Katolieke Crkve u Eehoslovaekoj biskup Davidek, premda naeelno ovlašten za izvanredna re?enja sveaenika u tajnosti, nije ni mogao za svaki pojedini slueaj pribavljati mišljenje od Svete Stolice. Nakon propasti komunizma iskrsnulo je pitanje kako te sveaenike iz tajnosti, iz takozvane podzemne Crkve, prihvatiti u redoviti javni crkveni život. Oni me?u njima koji su bili neoženjeni lako su se mogli uklopiti u javni crkveni život postojeaih rimokatoliekih biskupija. Oni, pak, koji su bili oženjeni izgleda da su diskretno zamoljeni ne vršiti sveaenieku službu. Ali su pristaše biskupa Davideka, koji je u me?uvremenu umro, bili protiv takva rješenja, upozoravajuai da je “podzemna Crkva” oeuvala žar katolieke vjere u Eeškoj u doba kad su bili porušeni svi mostovi s Rimom.
Od spomenutih tajno zare?enih sveaenika neki su vea preminuli. Neki su, dok se ne riješi pitanje njihova vršenja ili nevršenja sveaenieke službe, prihvatili druge crkvene službe. U više slueajeva, posebno kad je rijee o tajno zare?enim biskupima, Sveta Stolica ima razloga sumnjati i u valjanost tih re?enja, što za svaki pojedini slueaj treba posebno ispitati.