Gospić, (IKA) – U nazočnosti pedesetak studenata i profesora, među kojima su bili i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, prodekanica fakulteta dr. Vesna Grahovac Pražić te dekan i katedralni župnik pop Ante Luketić, u velikoj dvorani Odsjeka učiteljskog studija u Gospiću predstavljena je 26. prosinca knjiga kanadskog romanopisca Michaela D. O’Briena “Otok svijeta”, koji je na engleskom (pod naslovom “Island of the World”) objavljen u prosincu 2007. godine. M. O’Brien, književnik, publicist i slikar, u Hrvatskoj posebno poznat po romanu “Posljednja vremena”, u romanu “Otok svijeta” opisuje sudbini Hrvata od II. svjetskog rata do Domovinskog rata. Opsežni roman od 748 stranica, koji je ove godine izišao i na hrvatskom jeziku (nakladnik je Treći dan iz Zagreba), autor posvećuje sudbini Josipa Laste, hrvatskog stradalnika i pjesnika. Pisac prati životni put djeteta rođena u Rajskim Poljima (selu u središnjoj Bosni i Hercegovini), zatim njegovu mladenačku i sveučilišnu karijeru, akademski život i zatočeništvo na Golom otoku, potom, bijeg i suočavanje s tzv. slobodnim svijetom na najslobodnijem Zapadu, a u trećem dijelu njegov povratak u Hrvatsku, gdje umire.
O knjizi su govorili nakladnik Mate Krajina, don Anđelko Kaćunko i pedagog prof. dr. Ante Vukasović, a pročitano je i nekoliko dijelova romana. Krajina se kratko osvrnuo na značenje romana u Hrvatskoj i u svijetu, poglavito u kontekstu predrasuda o hrvatskoj prošlosti. Vlč. Kaćunko ukratko je predstavio sadržaj romana te stavio naglasak na proročku dimenziju literature O’Briena, koji je, kao Kanađanin irskoga podrijetla, nadahnuće za ovaj roman dobio pišući svoju knjigu “Posljednja vremena”. U “Otoku svijeta” pisac kroz sudbinu glavnog lika govori o Hrvatskoj kao svojevrsnom “lakmus papiru” za buduća događanja na svjetskoj razini, rekao je don Anđelko. Navodeći riječi jednoga od mnogih uglednika koji su se osvrnuli na O’Brienov roman, vlč. Kaćunko je istaknuo kako je u očima Michaela O’Briena Hrvatska otok svijeta sa svojom vertikalom prema Bogu, istini i vlastitoj povijesti, a izvor hrvatske patnje je u obrani te vertikale. Stoga, “ako nestane Hrvatske s takvom vertikalom i svijet će propasti, sunovratit će se u robovlasnički kamenolom novoga doba”. Ovaj roman Michaela O’Briena uistinu je veliko obogaćenje za sve, posebno za Hrvate, jer “ovo je jedna velika poema, pisana s neizmjernom ljubavlju prema Hrvatskoj i onom što smo stekli tolikim povijesnim trpljenjem”. Zato nas pisac, kao i u ostalim svojim djelima, i ovim romanom poziva da se trgnemo, istaknuo je vlč. Kaćunko, dodajući kako je poglavito važno da se naša zdrava i pametna mladež probudi, posebno studenti! Ali, kako to izvesti, što treba učiniti? upitao je govornik te zaključio “receptom samog M. O’Briena da se moramo “od povijesti distancirati osjetilima i duhom kako bismo počeli gledati novim očima” jer kao u svakom povijesnom razdoblju tako i u današnjoj sekularnoj kulturi neće nam pomoći ni pesimizam ni plitki optimizam, već “valja tragati za kršćanskim realizmom koji se temelji na krjeposti nade”.
Dr. Vukasović govorio je o odgojnim vrijednostima u romanu “Otok svijeta”, što, istaknuo je, poglavito današnjoj mladeži može biti vrlo poticajno i za život presudno jer relativistička usmjerba suvremene “kulture smrti” potiskuje tradicionalne i kršćanske vrednote iz javnosti, a posebno destruktivno djeluje na obitelj. Potkrijepivši svoje tvrdnje odabranim dijelovima iz romana, posebno je naglasio važnost čistoće, ljubavi, domoljublja i spremnosti na žrtvu.