Jedno od temeljnih vjerovanja kršćanstva, kao i drugih velikih svjetskih religija, jest ono u Boga kao Stvoritelja svega postojećeg, uključujući čovjeka. Posljednjih desetljeća ta se vjerska istina ili motiv u javnom prostoru sve češće postavlja u pitanje od strane različitih misaonih tijekova, koji u središte svoga zanimanja stavljaju pitanje čovjekova identiteta.

Svijest o važnosti ovoga pitanja iz vjerske perspektive potvrđena je i 2019. godine objavljivanjem posebnoga dokumenta Papinske biblijske komisije „Što je čovjek? Putovanje kroz biblijsku antropologiju“, posvećenog toj tematici. Dr. fra Anto Popović opisao je taj dokument kao vrlo koristan, jer na razumljiv i uvjerljiv način izlaže trajno aktualnu spasenjsko-orijentacijsku mudrost biblijske poruke za čovjekove brojne konkretne životne situacije.

Boris Beck tematizirao je odnos humanizma prema čovjeku, prof. dr. Snježana Šušnjara čovjekovo dostojanstvo, a o čovjeku kao otvorenom biću pisao je glavni urednik „Svjetla riječi“ dr. sc. fra Vili Radman.

Ovoga mjeseca objavljen je razgovor s provincijalom Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem koji je istaknuo kako „Crkva nema ni poslanje ni zadatak aktivno sudjelovati u političkim procesima, no itekako ima obvezu i dužnost upozoravati na negativnosti u društvu i politici”.

„Duh Sveti nam dariva veliki Božji mir” naslov je novoga članka fra Josipa Ikića. Fra Danijel Nikolić pisao je o svetoj gori La Verni, a tekst o Svetištu Gospe Žalosne u Kibehu u Ruandi pripremio je fra Damir Pavić.

Što sve može prouzročiti nestabilnost mentalnoga zdravlja? Koliko loša društveno-ekonomsko-socijalna situacija zapravo utječe na mentalno zdravlje pojedinca? O toj temi obavljen je razgovor s dr. Živkom Miševićem, psihoterapeutom obiteljske sistemske terapije.

Aktualnu temu marketinga straha u svome je članku sažeo Boris Havel.

Fra Petar Jeleč pisao je o političkom djelovanju i uspjesima pape Leona Velikog, dok je don Josip Mužić u tekstu o nadama evangelizacije zapisao kako „ratu za duše, kada je u pitanju sam opstanak Crkve, svatko prema svojim mogućnostima treba dati svoj doprinos, a da bi se došlo do značajnih rezultata, većina se mora boriti na bojišnici kao misionari”.

Reportažu je za rujan pripremila s. Gordana Davidović, pastoralna suradnica u Hrvatskoj katoličkoj misiji Wiesbaden, o kojoj je i pisala. HKM Wiesbaden u rujnu proslavlja 50 godina djelovanja. Danas ima oko 5000 vjernika i prostire se na području koje obuhvaća više od polovice biskupije Limburg. O osnutku, aktivnostima i pripremama ove misijske zajednice za jubilej može se čitati na stranicama novoga izdanja „Svjetla riječi“.