Rujanski broj „Veritasa"
Rujanski broja Veritasa
Zagreb
U uvodniku rujanskoga Glasnika sv. Antuna Padovanskoga novi urednik fra Vladimir Vidović ističe kako je Veritas puno više od samoga časopisa „to je na prvom mjestu zajednica suradnika istine koji svjedočanstvom svoga života progovaraju o susretu s Istinitim".
Zagreb, (IKA) – U uvodniku rujanskoga broja Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga novi urednik fra Vladimir Vidović zahvaljuje svima koji šire apostolat katoličkog tiska u svome životu čitajući Veritasova izdanja i preporučujući ih svojim bližnjima. On ističe kako je Veritas puno više od samoga časopisa „to je na prvom mjestu zajednica suradnika istine koji svjedočanstvom svoga života progovaraju o susretu s Istinitim”.
U ovome broju više tekstova vezano je uz ono što je obilježilo dio protekloga ljeta, a to je nogomet. Sugovornik Veritasa je izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić koji ističe da je za sve ono što je napravio u životu zahvalan dragom Bogu i svojoj obitelji. U razgovoru se podsjeća i na „poučak Zlatka Dalića”. Mirno „biti svjestan svojih mogućnosti, samoga sebe i svojih sposobnosti. To znači ne gubiti glavu u različitim životnim situacijama, bilo dobrima ili lošim”; ponizno „stav istinskog vjernika, nikad se ne uzoholiti ili bahatiti u trenutačnim povoljnim životnim situacijama. Vjerovati u ono za što se boriš!”; dostojanstveno „poštovati dostojanstvo najprije samoga sebe, ali i svakoga drugoga čovjeka koji ti je darovan na tvome životnome putu”. Na pitanje je li tijekom karijere imao problema kada je isticao da je kršćanin, pogotovo kada je radio u arapskom svijetu, Dalić odgovara „nigdje nisam imao problema, pogotovo ne u arapskom svijetu, jer ja uvijek ističem i poštujem sve druge ljude, njihovu vjeru, tradiciju i običaje”.
I Antunovske stranice vezane su uz nogomet. Tanja Popec piše o hrvatskom reprezentativcu Mateu Kovačiću koji se na nogometnoj sceni pojavio sa zastavom svoje župe sv. Antuna u Sesvetskim Selima, a po povratku za uspjeh nogometne reprezentacije zahvalio je misom sa župljanima.
Mladen Milić svoje je promišljanje naslovio „Hrvatski nogometni svjetionici”, a Marijan Križić u svojoj kolumni „Kršćani na raskrižju” tekstom „Božji poziv da ustanemo i krenemo dalje” podsjeća kako je osvajanje srebrne medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji u hrvatskom narodu izazvalo nevjerojatnu i do sada neviđenu erupciju oduševljenja, koje nadilazi sam događaj. „Stoga razloge ovom oduševljenju ne treba tražiti samo u uspjehu hrvatske nogometne reprezentacije. Riječ je o golemoj energiji i potencijalu hrvatskoga naroda koji je dva desetljeća potisnut i ponižen u svim segmentima svojega nacionalnog bića i duhovnog identiteta”.
„Djevojka na zadatku” Margareta Jozinović u tekstu „Kraljevstvo je Božje kao…” potiče na promišljanje koliko prepoznajemo Kralja u svakoj osobi koju susrećemo. Na to se nadovezuje „mladih na zadatku” Ivan Lovrić koji naglašava kako je „u svakom čovjeku isti Krist, i nema onoga koji bi bio isključen iz te početne postavke. Ako postoji nešto na ovome svijetu u čemu bi se trebala zrcaliti ta slika neisključivosti, jednakosti i univerzalnosti (a riječ katolik znači upravo to – sveopći, univerzalan) – to je Katolička Crkva”.
U rubrici „djeca sveci” u rujanskom broju Veritasa ulazuje se na lik Svete Ruže iz Viterba. Glasnik predstavlja i buduću blaženicu, sl. Božju Veroniku Antal (1935.-1958.) svjetovnu franjevku i članicu Vojske Bezgrešne koja je svjesno dala život za obranu vlastite čistoće. Ona će biti beatificirana 22. rujna u svojoj župi Nisiporesti (Rumunjska).
Nastavljajući niz o euharistijskim čudima, fra Zvonimir Pervan piše o hostiji iz pokaznice u gradiću Albignano d’Adda koja nakon krađe 1957. godine i što je bila odbačena u kišnoj noći ostala je neotopljena. Brojni vjernici hodočaste u crkvu, a među hodočasnicima bio je i bl. papa Pavao VI.
Osvrt na prošlo ljeto predstavljen je i s više aktivnosti koje su organizirane poglavito za mlade, poput susreta Mladi u Asizu, Franjevačke duhovne vježbe za mlade u Cresu, kamp na Mljetu, Hod Franjevačke mladeži.
Uz početak školske godine pedagoginja Mara Čović posebno se usredotočuje na pisanje domaćih zadaća, te uz niz savjeta roditelje potiče „kada djeca počnu pisati zadaće, mnogi se roditelji vide u ulozi pomagača. U prvom razredu djeca trebaju potporu, ali ne takvu u kojoj će roditelji potpuno preuzeti pisanje domaće zadaće. Ako dijete traži pomoć u učenju, posvetite mu svoje vrijeme, objasnite mu na koji će način naučiti lakše”.
Nastavljajući niz „U Kolbeovoj školi” fra Ljudevit Maračić ukazuje na ono što su mnogi nazvali čudom katoličkog tiska. Fra Tomislav Glavnik potpisuje iskustva s puta prema Santiagu de Compostela „Moj Camino”.
Uz niz drugih priloga, čitatelji mogu pročitati i onaj o 150 godina prisutnosti milosrdnih sestara svetoga Križa u Hrvatskoj (1868.-2018.).