Zagreb, (IKA) – Rujanski broj Glasnika sv. Antuna Padovanskoga „Veritas” tematski je vezan uz školski vjeronauk i župnu katehezu. U uvodniku uz tu temu urednik Ivan Bradarić podsjeća kako naš prvi vjeronauk započinje još u obitelji. Sugovornik Veritasa je pročelnik katedre religiozne katehetike i predstojnik Katehetskoga instituta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Alojzije Hoblaj koji ističe osnovne karakteristike nastavnog plana i programa izvođenja nastave predmeta čiji je službeni naziv „katolički vjeronauk”. On ističe kako kritičari primjećuju da u suvremenom svijetu za mnoge mlade naraštaje vjeronauk ostaje jedino mjesto gdje mogu postavljati pitanje smisla i vrijednosti života, u kojem se susreće poruka vjere s kulturom i znanošću te stvara novi govor vjere. Teško je zamisliti kvalitetnu nastavu bez nastavne korelacije s vjeronaukom, upozorava dr. Hoblaj. Odgovarajući na pitanje permanentnog obrazovanja vjeroučitelja, dr. Hoblaj ističe kako Nacionalni katehetski ured HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje RH zajednički za svaku školsku godinu planiraju plan stručnih skupova na kojima su vjeroučitelji dužni permanentno se usavršavati. No, podsjeća i kako je teško zamisliti kvalitetnog vjeroučitelja ukoliko on i sam ne radi na sebi trajnim obrazovanjem. Dr. Hoblaj pojašnjava i sam pojam mandata koji vjeroučitelju daje mjesni biskup. Na kraju razgovora osvrće se i na predmet etike, te zaključuje kako vjeronauk nema alternative.
U rubrici „sedmerac”, dr. Hoblaj također odgovara na pitanja o vjeronauku, poput: što je to konfesionalni vjeronauk, a što župna kateheza, te koja je razlika između njih. Potom može li svaki vrtić imati vjeronauk, te može li vjeroučitelj biti izabran za ravnatelja. Zasigurno će mnogima biti zanimljiv i odgovor na pitanje zašto osoba ne može primiti sakramente ili biti kum ako ne pohađa školski vjeronauk.
O vjeronauku i župnoj katehezi u ovom broju Veritasa govore i sami polaznici, dvoje osmoškolaca iz Vinkovaca i Galdova, te jedan srednjoškolac iz Zagreba. Tako na pitanje koja je razlika između školskog vjeronauka i župne kateheze, može se pročitati odgovor kako „u školu svi moramo ići, a u crkvu ne moramo svi doći, dolazimo jer želimo”. Na pitanje, da li će pohađati vjeronauk i u srednjoj školi, osmoškolci odgovaraju kako će i dalje pohađati vjeronauk, jer žele rasti u vjeri. Srednjoškolac pak odgovara na pitanje zašto je izabrao vjeronauk, a ne etiku. Ističe kako kada čovjek svakodnevno govori o vjeri i kada se tako ponašaju svi u obitelji, naravno da to prijeđe i na djecu. Stoga je predmet vjeronauka shvatio kao nešto potrebno za odrastanje.
Osim priloga vezanih uz temu broja, u Veritasu se još može pročitati tekst o 40. godišnjici smrti o. Pija, a u rubrici „o židovstvu” o svećenstvu, rabinatu i strujama u židovstvu. U rubrici „hrvatski areopag” može se pročitati o literaturi New Agea. U povodu 150. obljetnice lurdskih ukazanja u ovom broju tema je procesija, a u povodu Pavlove godine njegovo proročko poslanje.