Zagreb, (IKA) – “Svijet u cjelini mijenja svoje stajalište prema ruralnom prostoru i kulturi, ’ruralno’ se sve manje percipira kao sirovinska osnova, zaostalost i neperspektivnost, a sve više kao ekološka vrijednost, originalna znanja i kulturni identitet”, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Božidar Pankretić na okruglom stolu “Ruralni razvoj Hrvatske u 21. stoljeću” održanom 3. lipnja u Zagrebu. Napomenuo je da ozbiljno upozorenje o potrebi promjene odnosa spram sela i poljoprivrede sadrži i pastoralna konstitucija Drugoga vatikanskog koncila “Gaudim et spes”. U njoj se među “pet gorućih problema” ekonomsko-socijalnog života suvremenog svijeta ističe neuravnoteženost između odnosa prema poljoprivredi i odnosa prema industriji i uslugama. Ukazao je kako je jedno od najvećih bogatstava Hrvatske njen ruralni prostor. Ako se prema definiciji ruralnog prostora takvim može smatrati prostor izvan urbanih područja, tada on čini gotovo 90% površine Hrvatske. Kao posljedica dugotrajnih negativnih tendencija i rata za pretpostaviti je da je nerazvijenost i nepopularnost ruralnih područja u porastu te da iz njega odlaze svi koji mogu, rekao je mr. Pankretić, dodavši da je između 80 i 90% hrvatskih sela zahvaćeno procesom depopulacije, a takva zapuštena i zaboravljena područja nikoga ne privlače. Govorio je i o nizu pokrenutih reformi u poljoprivredi koje za cilj imaju, s jedne strane povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a s druge održanje malih poljoprivrednih gospodarstava kao nositelja tradicijskih vrijednosti.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban osvrnuo se na socijalna pitanja poljoprivrednika u Hrvatskoj, upozorivši kako je u europskoj obitelji seljaka hrvatski seljak danas najmanje zaštićen. Podsjetio je kako je početkom 20. stoljeća 80% hrvatskog pučanstva živjelo na selu. Nakon Drugoga svjetskog rata u komunističkoj Jugoslaviji glavna briga posvećena je industriji i radnicima u gradu, a selo je ostavljeno po strani. U svom je izlaganju dr. Baloban ukazao na potrebu promjene mentaliteta prema kojemu je život na selu manje vrijedan. Hrvatska poljoprivreda i hrvatsko selo, prema njegovim riječima, danas su gotovo na dnu. Potrebna je poljoprivredna reforma, rekao je dr. Baloban istaknuvši pri tom važnu ulogu države u toj reformi.
Gost okrugloga stola, kojega su organizirali Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Zagrebačka nadbiskupija, bio je Hermann Kroll Schlueter, predsjednik Katoličkog pokreta zemljoradnika Savezne Republike Njemačke i predsjednik Međunarodne organizacije za pomoć i razvoj seljaštva u nerazvijenim zemljama. Za razvoj u slobodi i demokraciji potreban je gospodarski poredak koji neće biti ni kapitalistički, niti neoliberalan, nego nam treba uređeno ekosocijalno tržišno gospodarstvo, konstatirao je Schlueter. Za takav tip gospodarstva, prema njegovim riječima, trebaju pravila igre kojih će se svatko pridržavati, a to su ekološka i socijalna pravila igre.

Ekonom Đakovačke i Srijemske biskupije preč. Stjepan Karalić na konkretnim je primjerima ukazao na probleme u povratu oduzete imovine te biskupije.
Među tridesetak sudionika okrugloga stola bili su i đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković, ekonom nadbiskupije Juraj Jerneić, prebendar Mijo Gabrić te Milan Zaninović, voditelj Odjela poticanja razvoja malog poduzetništva i predstavnik Caritasa Šibenske biskupije.