Moskva, 5. 8. 1995. (IKA) – Ruski potpredsjednik vlade Sergej ćahraj službeno je predo~io svojoj Vladi novi prijedlog zakona o vjerskim zajednicama. Prema izvječđima lista “Moskovskije Novosti” zakon bi uklju~ivao neka nova odrešenja kao i izmjene i nadopune Zakona o vjerskim slobodama iz listopada 1990. g. Prijedlog zakona bi uskoro trebao biti predo~en parlamentu na usvajanje.
Zakon o vjerskim slobodama iz 1990. veđ je dugo kritiziran, prije svega od Ruske Pravoslavne Crkve. Kriti~ari toga zakona predlažu stvaranje “crne liste” po kojoj bi se vjerske zajednice dijelile na one koje su tradicionalno zastupljene u Rusiji i one koje to nisu. “Tradicionalne” bi bile rusko pravoslavlje i islam, a “netradicionalne” protestanti i “totalitarne sekte” kao čto je – navodi se u prijedlogu – “Hare Krishna”.
U prijedlogu novoga zakona takva podjela nije usvojena, ali se predlaže da inozemne vjerske zajednice mogu djelovati u Rusiji samo na poziv ruskih vjerskih zajednica, a skupovi i medijska zastupljenost bili bi im moguđi samo uz odobrenje ruskih vjerskih zajednica. Na taj bi se na~in “Rusija čtitila od prljavčtina”. Kako đe se ta odredba odraziti na djelovanje Katoli~ke Crkve u Rusiji joč je nejasno. Ruska Pravoslavna Crkva proteklih je godina opetovano predbacivala Katoli~koj Crkvi čirenje na tradicionalno pravoslavne prostore. U važeđem zakonu iz 1990. država je vjernicima i vjerskim zajednicama jam~ila potpunu slobodu, kao i nemiječanje državnih i dručtvenih ustanova u crkveni život. Tri godine ta je odluka bila na snazi, da bi se u ljetu 1993. donio zakon koji zabranjuje djelovanje inozemnim duhovnicima i znatno onemoguđuje djelovanje vjerskim organizacijama koje svoje sjedičte imaju u inozemstvu. Katoli~ki apostolski administrator u Moskvi, nadbiskup Tadeusz Kondrusievicz tada se pismeno obratio predsjedniku Borisu Jelcinu s molbom da svojim potpisom ne odobri stupanje na snagu spomenutog zakona. Iz inozemstva su takošer uslijedili brojni protesti, tako da Jelcin zakon nije potpisao.