SAD I VATIKAN U SVJETSKOJ POLITICI Predstavljena knjiga američkog veleposlanika Thomasa Patricka Meladya "Veleposlanikova priča - SAD i Vatikan u svjetskoj politici" koja svjedoči o najburnijim vremenima novije svjetske povijesti

Zagreb, 25. 2. 1997. (IKA) – “Veleposlanikova priča – SAD i Vatikan u svjetskoj politici”, hrvatsko izdanje knjiga veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država pri Svetoj Stolici u razdoblju od 1989. do 1993.Thomasa Patricka Meladya predstavljena je u “Kristalnoj dvorani” zagrebačkog hotela “Intercontinental” u ponedjeljak, 24. veljače. Knjigu su redom predstavili zamjenik ministra vanjskih poslova i član uredničkog vijeća knjige dr. Ivo Sanader, veleposlanik Republike Hrvatske u Sjedinjenim Državama dr. Miomir Žužul, zamjenik ministra znanosti i tehnologije i jedan od urednika hrvatskog izdanja dr. Nikola Ružinski, dužnosnik Bijele Kuće u doba Meladyeva diplomatskog boravka u Vatikanu David Riffkin te Thomas Patrick Meladay osobno, a večer je vodio te također govorio o knjizi jedan od urednika hrvatskog izdanja i ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest dr. Mirko Valentić. Na kraju večeri okupljenima, kao i svima koji su radili na hrvatskom izdanju knjige “Veleposlanikova priča” izašle u nakladi Hrvatske sveučilišne naklade i Hrvatskog instituta za povijest, zahvalila se ravnateljica Hrvatske sveučilišne naklade i jedna od izvršnih urednika knjige Anita Šikić. “Veleposlanikova priča” analitički je pogled jednog diplomata najmoćnije zemlje svijeta na događaje u svijetu te na njihovu uzročno-posljedičnu povezanost, a ujedno i otkriva što je, kako i zašto vodilo vanjsku politiku SAD u razdoblju velikih svjetskih promjena, točnije krajem 80-tih i početkom 90-tih godina. U dvanaest poglavlja i nizom dodataka knjiga čitatelja vodi kroz početke svjetskih promjena, preobražaja autoritarnih režima u nove demokracije, nadama i problemima koje su sa sobom donijele devedesete, diplomatskim odnosima Svete Stolice i Sjedinjenih Država, njihovim zajedničkim crtama – čvrstom vjerom u nepovredivost ljudskih prava i vjerskih sloboda, ali i očitim neslaganjima glede Zaljevskoga rata i rata na Balkanu. Poglavlje koje će posebno zanimati hrvatske čitatelje, a kako su se složili svi predstavljači knjige, jest poglavlje “Noćna mora u bivšoj Jugoslaviji”. Premda, kako je istaknuo Ružinski, neke u knjizi navedene tvrdnje o hrvatskoj prošlosti nisu prihvatljive kao istinite, “ne treba ih shvatiti zlonamjernima napose kada je riječ o zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu”, jer je uistinu riječ o autoru koji je ujedno i veliki prijatelj Hrvatske i koji se trudio objektivno prikazati dio svjetske novije povijesti. Stoga je uredničko vijeće hrvatskog izdanja, kako ne bi kvarilo originalni tekst svojim ispravcima, a kako bi se objektivizirao originalni autorov tekst, odlučilo hrvatskim čitateljima ponuditi posebne primjedbe urednika.