Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću (II)

Split, (IKA) – Međunarodni znanstveni skup “Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću”, koji se u Splitu održava u povodu 1700. obljetnice mučeničke smrti sv. Dujma, nastavio je s radom 14. svibnja popodne, a taj dio programa otvorio je Ante Crnčević predavanjem o krstionicama u Saloni i na salonitanskom području u teološko-liturgijskom kontekstu, tumačeći pri tome obrede prakse krštenja i potvrde, ali i značenja figura jelena i krsnoga zdenca, bogatosti mozaika, kao i put dolaska katekumena u krstionicu. Svakako je važna i nepobitna potreba novih i komplementarnih rješenja koja će se koristiti geometrijom obreda kao i njihovim teološkim značenjima jer arheologija sama ne može doći do mnogih rješenja ako joj teološko liturgijski govor pri tom ne potpomogne u iščitavanju povijesti, a sve u svrhu veće komplementarnosti. Znanstveni program nastavila je Branka Migotti, tumačeći tragove starokršćanskih bazilika na salonitanskom području izvan same Salone. Joško Belamarić upoznao je sve zainteresirane sudionike trećeg međunarodnog simpozija s najstarijim tragovima nazočnosti kršćana u Dioklecijanovoj palači. Eshatologiju salonitanske kršćanske zajednice obrazložio je Ivan Bodrožić, koristeći za izvore tri sačuvana pisma: jedno salonitanskog biskupa Hezihija i dva hiponskog biskupa sv. Augustina. Posljednje predavanje toga dana o starim kršćanima Salone pred pitanjem života i smrti prema njihovim natpisima održao je Jon Janssens.

Sljedećega dana, 15. svibnja, Josip Dukić upoznao je nazočne sa životom i vjerom salonitanskih kršćana prema epigrafskom materijalu, Mirjana Matijević-Sokol održala je predavanje o Dujmovim nasljednicima na biskupskoj stolici u Saloni tijekom 4. i 5. stoljeća dok je Jean-Pierre Caillet podijelio svoje zaključke o salonitanskoj Crkvi u doba nad/biskupa Stjepana i Honorija II. Putem salonitanske i akvilejske Crkve u sporu “tria capitula” i u raskolu koji je potom slijedio proveo je kroz predavanje Francesco Paolo Rizzo. Skup je nastavljen pitanjem metropolitskog, vikarijatskog i nadbiskupijskog položaja salonitanske Crkve kroz predavanje Ivana Muse, a Ante Škegro govorio je o krizi grada Salone i salonitanske Crkve u doba nad/biskupa Natala i Maksima. Salonitanska Crkva odnosno “Ecclesia Salonitana” u svom novom sjedištu do desetoga stoljeća bila je tema Radoslava Katičića. Na govorničkoj katedri toga su se posljednjega dana simpozija izmijenili i Nenad Cambi s predavanjem “Marginalije uz poglavlje Kronike Tome Arhiđakona “De Sancto Domnio et Sancto Domnione” te Tomislav Marasović koji je obradio temu vremena obnove salonitanske Crkve u Splitu. Pri završetku predavanja u poslijepodnevnim satima organiziran je i posjet arheološkim lokalitetima Salone kako bi riječ koju su sudionici primili na simpoziju doživjela svoj pečat u slici stare Salone.