Zagreb, (IKA) – Inicijativa kršćana za Europu (IXE) uputila je poziv europskim građanima povodom europskih izbora u lipnju ove godine. Tema poruke glasi „Nadvladati krizu i izazove sadašnjeg vremena zahvaljujući ujedinjenijoj i solidarnijoj Europi, više otvorenoj svijetu”. Prenosimo najvažnije naglaske iz poziva članova Inicijative kršćana za Europu, koji dolaze iz 14 zemalja Europske unije:

U vrijeme kada europski građani trebaju poslati nove zastupnike u Europski parlament, svatko osjeća da proživljavamo veoma teške trenutke, ali i odlučne za našu vlastitu budućnost kao i za onu naše djece… Evanđelje i one tradicije koje se na nj pozivaju, predlažu nam da iščitavamo one znakove vremena koji nas pozivaju na promjenu našeg življenja da bi moglo nastati jedno ljudskije društvo koje poštuje dobrobit svih. Samo ujedinjena Europa može odgovoriti na sadašnje izazove iskazujući svoje visoke vrijednosti solidarnosti, pravde i mira u svijetu. Budimo svjesni naše osobne odgovornosti za europsku izgradnju.
Poslije dugog razdoblja nesigurnosti, Europljani teže ponovnom okupljanju. U isto vrijeme Europu svom snagom zahvaća financijska, ekonomska i, kako moralna tako i duhovna kriza koja danas pogađa čitav svijat. Izgubljeno povjerenje će se povratiti samo pod uvjetom općeg uzleta, u kojem Europa mora imati jednu od glavnih uloga, premda su europske institucije oslabljene neizvjesnošću koja još pritišće postupak ratifikacije Lisabonskog ugovora.
Planetarna kriza predstavlja težak ispit kroz koji trebaju proći navlastito oni najsirotiji među ljudima i narodima. Ona međutim u isti mah predstavlja i prigodu da se drugačije usmjeri naša gospodarstva i izvrši promjena našeg ponašanja. Ona isto tako otvara Europi mogućnost da ojača na novim temeljima, pod uvjetom da održimo budnom našu sposobnost otpora protivštinama, našu brižnost očuvanja vrijednosti koje od samih početaka predstavljaju humus ove, unutar čitava čovječanstva originalne tvorevine.

Učinimo da se što prije primjenjuju odredbe Lisabonskog ugovora
Da bi se omogućilo Europi da potpuno igra svoju ulogu na međunarodnoj sceni u kontekstu sadašnje krize i da je se opskrbi demokratskim i djelotvornim institucijama, pozivamo ponajprije naše vlade i europske građane da podrže stupanje na snagu ugovora koji su šefovi država i vlada prihvatili u Lisabonu: on pruža prava sredstava za djelovanje kao i čvršći temelj za zajedničko traženje odgovarajućih rješenja. Mi se u tom smislu radujemo što je Irska prihvatila ponovo razmotriti svoj negativni glas.
Ovaj ugovor predstavlja, valja to priznati, složenu redakciju koja nije uvijek razumljiva neupućenom čitatelju, kao uostalom i drugi tekstovi proizišli iz rasprava 27 zemalja članica; ovaj ugovor ipak, kao ni jedan prije toga zauzima nedvojbene stavove o temeljnim vrijednostima Europe i teži da Europskoj uniji priskrbi postupke koji omogućuju djelotvornije odluke u kontekstu proširene Europe. Taj ugovor predstavlja još i preduvjet sposobnosti Europske unije da bude jedan od stožera stabilnosti, solidarnosti i otvaranja prema Istoku i Jugu.
Usprkos odsutnosti spominjanja kršćanskih korijena Europe, mi pozitivno primamo afirmacije ovog ugovora koje su faktički nadahnute kršćanskom mišlju i vrijednostima. Tako ovaj ugovor po prvi put izričito iznosi da je ljudsko dostojanstvo prva od vrijednosti Europe, ispred slobode, demokracije i jednakosti. On podsjeća da ciljevi Unije uključuju mir, punu zaposlenost, održivi razvoj, slobodnu i pravičnu trgovinu, eliminaciju siromaštva, zaštitu ljudskih prava, kao i poštivanje i razvoj međunarodnog prava. Pojam solidarnosti – koji se prije toga rijetko rabio u pravu Europske unije – ovdje postaje središnji pojam.
Povelja temeljnih prava, koje je sastavni dio ovog ugovora, kombinira klasična temeljna prava sa socijalnim pravima; ona isto tako jamči, među ostalim, i pravo na socijalno osiguranje, na socijalnu pomoć i na stan; ona jamči još i zaštitu obitelji, prava djece, starih i hendikepiranih osoba, pravo azila, bioetička načela kao što je zabrana reproduktivnog kloniranja, eugeničke prakse, korištenja ljudskog tijela u komercijalne svrhe itd.
Ugovor štiti status Crkava etabliranih u Europi u skladu s njihovim nacionalnim pravom, on priznaje njihov identitet i naročiti doprinos, te poziva Uniju na održavanje otvorenog i redovitog dijaloga s tim Crkvama.
I, na koncu, Ugovor predviđa među ostalim i ojačanje ovlasti Europskog parlamenta kao i nacionalnih parlamenata, veću transparentnost, izravnije sudjelovanje građana, jasniju razdiobu ovlasti i bolji nadzor nad supsidijarnošću.
Ovaj ugovor, upravo zato što osnažuje djelotvornost i demokratski legitimitet Unije, pruža Europi sposobnost da se sučeli s onim što nam se čini da predstavlja tri glavna izazova sadašnjeg doba: globalizacija, klimatske promjene i demografski razvoj.

Gradimo solidarniju Europu – da bismo odgovorili globalizaciji ekonomije
Globalizacija trgovinskih i financijskih odnosa doživjela je neviđenu eksploziju tijekom minula dva desetljeća premda je itekako očito da mnogi nisu profitirali od plodova ovog rasta. Svatko je naime u stanju danas zamijetiti slabosti sustava kojim vlada nezaustavljivo mnoštvo financijskih instrumenata, a koje karakterizira odsutnost regulacije, transparentnosti i odgovornosti sudionika. Isto se tako opaža ponovno rađanje protekcionističke napasti i, unutar Europske unije, refleksa svatko za sebe.
Da bismo izbjegli takve neravnoteže, na nama je da što prije stavimo ekonomiju u službu čovjeka i svih ljudi, a što znači valorizirati ljudski rad, promicati poduzeće i ponovo uspostaviti ulogu države kao čuvara općeg interesa. Pred novim realnostima treba osuvremeniti europski model socijalne tržišne ekonomije. Treba osnažiti njezin poziv pomirenja gospodarske djelotvornosti i socijalne pravde, jednakosti šansa za svih i solidarnosti. Ta se solidarnost ne može zaustaviti na nacionalnim granicama, nego treba profitirati od, na terenu tijekom godina stečenog, nezamjenjivog iskustva Unije i pokazati se odvažnijom u obrani interesa onih koji su najranjiviji.
Zbog toga i obzirom na njezinu ulogu velesile, Europska unija je pozvana na promicanje politike svjetske regulacije, podržanu od strane struktura međunarodnog upravljanja i uz pomoć ojačanja nadzornih instrumenata. Među ovima, Međunarodni monetarni font i Svjetska banka te sustav Ujedinjenih naroda trebaju odigrati glavnu ulogu, osiguravajući u isti mah zemljama snažnog rasta, kao i siromašnim zemljama, navlastito onima afričkog kontinenta, udio koji im pripada u donošenju odluka.

Gradimo Europu koja će više poštivati buduće naraštaj – da bismo odgovorili klimatskim promjenama
Znatne klimatske promjene su u tijeku, posljedice za buduće naraštaje su očite, a ljudska odgovornost neupitna. Kao kršćani, mi vjerujemo da nam je Bog povjerio Stvoreno i da smo mi njegovi „intendanti” i odgovorni korisnici. Međutim, i industrijske zemlju i druge po njihovu uzoru pribjegavaju još uvijek proizvodnim postupcima i načinu življenja koji vode nesputanom iskorištavanju raspoloživih resursa. Mi znamo da posljedice klimatskih promjena kao što su oluje, poplave ili suše pogađaju ponajprije siromašne zemlje i potiču na sukobe oko pristupa hrani i vodi.
Sad je prihvaćeno i priznato da se ovakvo stanje može prevladati jedino po cijeni drugačijeg usmjeravanja ekonomskog rasta da bi se smanjila potrošnja energije i općenito neobnovljivih prirodnih resursa. Jedino ujedinjena Europa je u stanju, usprkos financijske i ekonomske krize, poduzeti odvažne ali neophodne inicijative. Pozdravljamo odluke koje su već donesene u tom smislu, ali smatramo da treba poći i dalje od njih.
Svatko je od nas pozvan osobno pridonijeti ovom naporu i priznati da se drugačiji način življenja nameće, navlastito u industrijskim zemljama. Pronaći ponovo određenu umjerenost u potrošnji dobara i našem kretanju, to znači izbjeći ekološke poremećaje; ali to isto tako znači šansu koju treba iskoristiti da se odvratimo od previše materijalističkog života i više otvorimo bogatstvu međuljudskih odnosa.

Gradimo plemenitiju Europu – da bismo odgovorili demografskom izazovu,
Treći veliki izazov pred kojim je većina zemalja Europe je demografski izazov koji uzrokuju istovremeno starenje i smanjivanje našeg pučanstva. U tom smislu je, na međunarodnom planu, Europa danas kontinent koji je najviše pogođen. Među socio-ekonomskim posljedicama tih demografskih promjena su preopterećenost naših socijalnih sustava, manjak radne snage na srednji rok, povećanje zavisnosti i izoliranosti zbog dobi, kao i povećanje mogućih sukoba među naraštajima.
Razlozi ovakvom stanju su mnogostruki, ali odgovori na te izazove predmnijevaju prije svega povećanu pozornost dobrobiti obitelji, toj neuralgičnoj stanici naših društava, kao i mlađim naraštajima. Zemlje članice, jednako kao i Europska unija u okviru njezinih ovlasti, trebaju bdjeti nad ispunjenjem smisla obiteljskog života i nad potrebom njegova promicanja i zaštite. Riječ je o tome da se stvore uvjeti te se omogući roditeljima ostvariti njihovu želju za djecom i pomiriti obiteljski i profesionalni život.
U tu svrhu treba mobilizirati sve politike: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje; od čitavog društva treba tražiti da pruži mladim naraštajima sve mogućnosti i da vrjednuje ulogu starih.
Danas doseljenici iz drugih zemalja predstavljaju otprilike dvije trećine povećanja stanovništva Europe. Pojava useljeništva će se nastaviti zbog potrebe barem djelomične kompenzacije demografskog usporavanja. Važno je dakle da se naše društvo založi za to da integrira migrante i više promiče različitost.
Obiteljsku i useljeničku politiku, općenito uzevši, ne mogu diktirati samo ekonomske potrebe. Briga da se dobije izabrano useljeništvo ne smije prevladati nad pravom svakoga na obiteljski život. Mjesto i uloga useljeničke politike, jednako kao i održavanja etničke, kulturne i religijske različitosti naših društava, tiču se smisla za doček i gostoprimstvo i zahtijevaju našu zauzetost, navlastito ako smo kršćani.
Treba međutim priznati da je moglo izgledati da europske institucije ugrožavaju integritet obiteljske zajednice. Postoji naime rizik da se niječe različitost spolova i ne priznaje bilo koja razlika između očinske i majčinske funkcije. Potrebno je glede toga naglasiti da ni sadašnji europski ugovori, a ni Lisabonski ugovor, ne dopuštaju Uniji da donosi zakone na području obiteljskog prava i prava na život: ova prava i dalje spadaju u isključive ovlasti država, kaže se u Pozivu Inicijative kršćana za Europu na kraju kojeg se poziva europske građane da sudjeluju na izborima za Europski parlament u lipnju ove godine.
Poziv su, između ostalog, potpisali predsjednici Socijalnih tjedana Francuske, Središnjeg odbora njemačkih katolika iz Njemačke, Kršćanske udruge talijanskih radnika te ravnatelji Instituta ekumenskih studija Katoličkog sveučilišta Ukrajine u Lvivu i Katholiek Netwerk iz Nizozemske kao i popredsjednik Centra za europsku dokumentaciju i istraživanja Robert Schuman iz Hrvatske dr. Neven Šimac.

Inicijativa kršćana za Europu (IXE) postoji od ožujka 2006. a postavila si je četiri značajna cilja: omogućiti kršćanima Europe, brižnima nositi socijalnu poruku Crkve, da se upoznaju i da na bolji način proživljavaju svoje povijesne i kulturne razlike; otpočeti dijalog s društvom i iskazati svoje stavove o temama koje se tiču njegove budućnosti na europskoj razini; potaknuti razmišljanja o napredovanju europske izgradnje, navlastito kroz dijalog s nacionalnim i europskim institucijama; ružiti potporu organizaciji manifestacija, koje imaju europsku vokaciju, o aktualnim temama društva.
Skupina IXE trenutačno okuplja članove iz sljedećih zemalja: Austrije, Belgije, Francuske, Hrvatske, Italije, Luxembourga, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Rumunjske i Ukrajine. Skupina uključuje i jednog promatrača COMECE-a.