Sarajevo, (IKA/KTA) – Međunarodni znanstveni simpoziji o vrhbosanskom svećeniku dr. Krunoslavu Draganoviću (1903. – 1983.) održan je od 8. do 10. studenoga na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Simpozij je inicirao predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak mons. dr. Franjo Topić, a organizirali su ga HKD Napredak, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo i Hrvatski institut za povijest u Zagrebu.
Uime Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva sve je pozdravio predsjednik vlč. Ante Jelić, podsjećajući da se simpozij organizira u povodu 110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti dr. Draganovića. Iznoseći mišljenje da je dr. Draganović jedna od najznačajnijih intelektualnih osoba u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, podsjetio je da je živio u doba kada nije bilo lako predavati i pisati o hrvatskoj povijesti te istaknuo da je dio svog vremena proveo brinući se za prognane Hrvate. “Draganović je nasilno preveden u Jugoslaviju gdje je, nakon dužeg ispitivanja od UDBE, dobio dozvolu da može stanovati i predavati povijest u našoj Bogosloviji, u ovoj zgradi gdje se sad nalazimo”, kazao je vlč. Jelić. Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu dr. Jasna Turkalj u pozdravu je istaknula da je Draganović za povjesničare izuzetno zanimljiva osoba, te izrazila nadu da će taj skup biti još jedan poticaj istraživanju svih njegovih aktivnosti.
Dekan sarajevskoga KBF-a mons. dr. Pavo Jurišić podsjetio je da je ta visoka znanstvena ustanova 20. ožujka 2004. već organizirala jedan znanstveni skup u obliku okruglog stola u povodu stote obljetnice Draganovićeva rođenja, 75. obljetnice rođenja i 20. obljetnice smrti na kojem su iznesena tek neka izlaganja kojima su otvorena samo neka pitanja u životu tog svećenika, povjesničara, publicista, hrvatskog rodoljuba, karitativnog i socijalnog radnika, predstavnika hrvatske poslijeratne migracije i našeg profesora u ovoj ustanovi”. Uvjeren je da je ovaj skup u zgradi Vrhbosanske katoličke bogoslovije i KBF-a, znak da je sazrelo vrijeme za ozbiljan pristup u proučavanju osobe i djela prof. Draganovića. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić zahvalio je organizatorima i predavačima što su uložili trud u istraživanju kako bi prikazali lik dr. Draganovića. “Kao vrhbosanski nadbiskup mogu s pravom reći da smo ponosni što ne zaboravljamo likove onih koji su nas zadužili. Bez obzira kako ideologije i mitologije mislile, Crkva svoje sinove ne zaboravlja”, kazao je kardinal Puljić.
Prema mišljenju dr. Topića, “Draganović spada zasigurno među najznačajnije osobe južnoslavenskih prostora svoga vremena”. Pojasnio je da je Napredak suorganizator simpozija zato što je otac dr. Draganovića, koji je bio nastavnik učiteljske škole, “posebno gorljivo djelovao u hrvatskom kulturnom i potpornom društvu Napredak” i zato što je i sam Krunoslav Draganović bio ravnatelj statističkog ureda Napretka i Napretkove zadruge. “Željeli smo i na ovom simpoziju što više stručnjaka da bismo dobili što kompletniju, objektivniju i istinitiju sliku o Draganoviću, o njegovu radu. Tražili smo ne samo hrvatske povjesničare, nego i Talijane, Austrijance i Srbe za koje smo znali da se bave tim pitanjem…”
Dr. Topić održao je i prvo izlaganje na skupu, naslovljeno “Život i značenje Krunoslava Draganovića za Crkvu i hrvatski narod”, istaknuvši posebno njegov humanitarni, ali i znanstveni rad, koji nisu spriječile ni sve objede i teške i ružne optužbe. Don Petar Vrankić, bivši profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji a sada profesor srednjovjekovne i novije crkvene povijesti na Katoličkom fakultetu Sveučilišta u Augsburgu, govorio je o Draganovićevu djelovanju u Italiji (1943-1958) u svjetlu arhivskih izvora i najnovijih publikacija. Doprinos Krunoslava Draganovića na mnogim područjima društvenog života u tijeku dvodnevnog skupa predstavili su i Milenko Krešić, Zlatko Hasanbegović, Ivo Banac, Robert Jolić, Mijo Ivurek, Hrvoje Jurčić, Goran Mladineo, Andrija Lukinović, Milan Simčić, Jure Krišto, Anto Jelić, Josip Mihaljević, Martina Ravančić Grahek, Mario Jareb, Domagoj Tomas, Miroslav Akmadža, Zdenko Radelić, Vera Katz, Josip Dukić, i Mato Zovkić.
Simpozij je završen misnim slavljem koje je 10. studenoga u katedrali Srca Isusova predvodio kardinal Puljić u zajedništvu s pomoćnim biskupom Perom Sudarom, 17 svećenika i sudjelovanje predavača na simpoziju, članova bogoslovne zajednice, redovnica i ostalih vjernika. U propovijedi kardinal je zahvalio organizatorima i svim sudionicima simpozija, istaknuvši kako se od svećenika Krunoslava, neumornog radnika koji se trajno zalagao u pomaganju ljudima i ostvarenju svog svećeničkog poslanja, mogu naučiti da ne treba puno razmišljati o onima koji smišljaju zlo, špijuniraju ili nadziru nego trajno činiti dobro, služiti Bogu i ljudima osobito onima u potrebi. Dodao je da se iz izlaganja na simpoziju kao i iz svjedočenja osoba koje su poznavale svećenika Draganovića, među kojima je on, može reći da je Krunoslav bio moralan svećenik, s jasnim načelima i marljiv te da je volio Boga, Crkvu i svoj hrvatski narod. Na kraju mise riječi zahvale kardinalu Puljiću i svim sudionicima simpozija uputio je profesor na sarajevskom KBF-u preč. dr. Darko Tomašević. Zatim su se sudionici simpozija pošli su na sarajevsko groblje Bare gdje je dr. Tomašević predvodio molitvu za Krunoslava Draganovića koji je tamo pokopan u svećeničkoj grobnici.