Istina je prava novost.

SARAJEVO: ME?UVJERSKA SURADNJA OKO OBNOVE RAZRUŠENIH BOGOMOLJA "Ako je na odre?enom mjestu porušena bogomolja, tada pri ponovnoj izgradnji trebaju pomoai oni koji su je porušili"

Sarajevo, 8. 5. 1996. (IKA) - Sarajevo ubuduae treba biti obilježeno "zvonjavom crkvenih zvona i pozivima mujezina", rekao je u utorak, 7. svibnja, reis-ul-ulema Mustafa Ceria austrijskom me?uvjerskom izaslanstvu i predsjedniku Biskupske konferencije Bo

Sarajevo, 8. 5. 1996. (IKA) – Sarajevo ubuduae treba biti obilježeno “zvonjavom crkvenih zvona i pozivima mujezina”, rekao je u utorak, 7. svibnja, reis-ul-ulema Mustafa Ceria austrijskom me?uvjerskom izaslanstvu i predsjedniku Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinalu Vinku Puljiau. Posjet muslimanskom dijelu Sarajeva dio je zajedniekog “Puta mira” vjerskih predstavnika, koji su krenuli od katolieke katedrale u Sarajevu, preko pravoslavne crkve sv. Mihaela i židovske sinagoge, do Begove džamije, gdje su kršaani i židovi sudjelovali u islamskoj podnevnoj molitvi. Austrijsko su izaslanstvo predvodili predsjednik Austrijske biskupske konferencije, biskup u Grazu Johann Weber i greko-pravoslavni mitropolit u Beeu i predsjednik Ekumenskog vijeaa Crkava u Austriji Michael Staikos. Reis-ul-ulema Ceria istaknuo je kako je me?uvjerski posjet izrazio postojanje “opae vjere u Boga”. Ta vjera ima “snažan korijen” upravo u Sarajevu. Govor reis-ul-uleme, kao i razgovori u Islamskom centru, koji su nakon toga uslijedili, slomili su “postojeai led”, izjavio je tajnik ordinarijata sarajevske nadbiskupije Pero Brkia. Tako?er je “vrlo umjerena” propovijed Ismeta E. Spahiaa na podnevnoj molitvi djelovala “blagotvorno”. Na njoj je sudjelovalo stotinu muslimana, me?u kojima je bio velik broj mladih. Osim posjete džamiji, austrijsko je izaslanstvo pohodilo i židovsku sinagogu te pravoslavnu crkvu. Poticaj Putu mira dao je kardinal Puljia, predvodeai misu u katedrali, na kojoj su se, zajedno s austrijskim, belgijskim i luksemburškim vojnicima, okupili i pravoslavni vjernici grekog bataljuna IFOR-a u Visokom. Mitropolit Staikos posjetio je u utorak poslijepodne greke vojnike IFOR-a u Visokom.
Bosanski katolici, pravoslavni i muslimani pridružili su se austrijskom izaslanstvu u “Putu mira” izjasnivši se za provo?enje poticaja na opraštanje. Me?uvjerska radna skupina, u kojoj su tajnik nadbiskupijskog ordinarijata Pero Brkia, sveaenik pravoslavne sarajevske mitropolije Krstan Bijeljae i Salim Hadžia iz muslimanske uprave, složila se oko uzajamne pomoai pri ponovnoj izgradnji bogomolja. Zamjenik predsjednika Ekumenskog vijeaa Crkava u Austriji i vrhovni poglavar austrijske Evangelieke Crkve prof. dr. Johannes Dantine, koji je vodio radnu skupinu, predstavio je taj poticaj novinarima na tiskovnoj konferenciji u Sarajevu. Predlaže se da porušene bogomolje ponovno izgrade “vjernici odre?ene vjerske zajednice, eiji su pripadnici porušili taj bogoslužni prostor”, rekao je Dantine, istaknuvši: “Ako je na odre?enom mjestu porušena bogomolja, tada pri ponovnoj izgradnji trebaju pomoai oni koji su je porušili”. Temeljna misao poticaja bila je zajednieo djelovanje vjerskih zajednica “na mjestu”. Sarajevskoj je vladi upuaen poticajan poziv “pozitivnog primanja i potpomaganja”. Radna skupina i austrijsko izaslanstvo, u kojem su se nalazili i predstavnik austrijskih Židova rabin Walter Rothschild, predstavnici Islamske zajednice u Austriji prof. Anas Schakfeh i dr. Abderrahman Zakeri, predsjednik austrijskog regionalnog vijeaa za pripreme za Drugo europsko ekumensko zasjedanje u lipnju godine 1997, te predstavnik dobrotvornog pothvata “Nachbar in Not” i pokretae pothvata Kurt Bergmann, predsjednik austrijskog Crvenog križa dr. Heinrich Treichl i koordinator udruge “Nachbar in Not” Peter Quendler, susrelo se i s ministrom prosvjete BiH Fahrudinom Rizvanbegoviaem, koji se posebno zahvalio na austrijskoj humanitarnoj pomoai i udrženju “Nachbar in Not” (“Susjed u nevolji”). Vrhbosanski je nadbiskup Puljia, u razgovoru za “Kathpress”, govorio o politiekoj situaciji u Bosni i podjeli na kantone, te istaknuo kako je najvažnije da se “poštuju sva ljudska prava eovjeka kao pojedinca i prava pojedinog naroda”.