Sarajevo, (IKA/KTA) – U povodu Dana ljudskih prava održan je u srijedu 9. prosinca u Knjižnici Katoličkoga školskog centra u Sarajevu redoviti godišnji okrugli stol Komisije Pravda i mir Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Tema ovogodišnjeg okruglog stola bila je “Identiteti, razlog ili pokriće društvenih ili socijalnih isključivosti”, o čemu je uvodno izlaganje podnio prof. dr. Ugo Vlaisavljević. Nazočne je najprije pozdravio predsjednik Komisije Pravda i mir pomoćni biskup vrhbosanski dr. Pero Sudar, ističući kako “istinoljubivost i patnje ljudi ali i budućnost ove zemlje zahtijevaju da se čim glasnije i što jasnije progovori o sve raširenijoj pojavi nijekanja i uskraćivanja temeljnih ljudskih prava motiviranih, tobože, razlikama. Koliko god se moralo imati razumijevanja za posljedice nepravdi koje je rat ostavio u dušama i životima ljudi, moralno i civilizacijski je neprihvatljivo sve očitije korištenje razlika da bi se ljude konfrontiralo, zavadilo i do kraja zatrovalo”, rekao je biskup Sudar.
U raspravi na ponuđenu temu sudjelovalo je više značajnih imena iz bosansko-hercegovačkog religijskog, kulturnog i političkog ozračja, koji su o njoj već pisali i govorili. Bili su to dr. fra Ivan Šarčević, dr. fra Mile Babić, dr. mons. Anto Ćosić, dr. vlč. Zdenko Spajić, Ivan Lovrenović, dr. Hilmo Neimarlija i Senadin Musabegović.
Prof. Vlaisavljević više je govorio o pretpostavkama i nastanku etničkog identiteta, koji nema podlogu na planu realnog (izravno srodstvo po krvi i genima) nego na planu fantazije (vjerovanja u jedinstvo) i planu simboličkog (zajednici jezika znakova). Identitet se ne bira, ali se ponaša u skladu s njim. Kod nas kultura nudi sadržaj etničkom identitetu, a naše kulture ponikle su iz vjerskih identiteta. Etniziranje vjeroispovijesti je značajan fenomen za sve naše etničke zajednice, ali isto tako kolektivne pozicije u povijesti velikih imperija, odnosno zajedništvo sudbine kroz povijest, primijetio je prof. Vlaisavljević.
Iz rasprave koja je uslijedila iskristalizirale su se misli o legitimnosti identiteta kao jednog od temeljnih ljudskih prava, o forsiranju identiteta kao jednoj od uspješnih manipulacija masama, o bogatstvu različitosti u slobodi, o ljudskom identitetu kao temelju svakog drugog identiteta i potrebi rehumanizacije svega pa i identiteta, o vladavini zakona koji rigorozno mora štititi ljudska prava pa time i pojedinačne i kolektivne identitete i, konačno, o nepostojanju nesklada između etničkih identiteta i nacionalnog identiteta kao svijesti pripadnosti jednoj državi, ali isto tako o nemogućnosti da se prisilno stvara državni identitet, jer se nikoga ne može natjerati da nešto voli, no može ga se pridobiti stvaranjem od države okvira u kojem će se svi osjećati ugodno, ispunjeno i zaštićeno kao u vlastitom domu.
U radu okruglog stola i u raspravi sudjelovala je, uz ostale posjetitelje, i skupina učenika Katoličkog školskog centra i Bošnjačke gimnazije iz Sarajeva.

.