Sarajevo: Okrugli stol na temu pamćenja, oprosta i zaborava

Sarajevo, (IKA/KTA) – U amfiteatru Franjevačke teologije u Sarajevu održan je 24. studenoga okrugli stol na temu “Pamćenje i zaborav. Zašto dugo pamtimo i brzo zaboravljamo?” U ime priređivača, Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita i Franjevačke teologije Sarajevo, uvodne je riječi izrekao dekan Franjevačke teologije dr. Ivan Šarčević, napomenuvši kako se o ovoj temi danas vrlo često i ne želi govoriti. Ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita fra Bože Vuleta pokušao je odgovoriti na pitanje zašto je odabrana tema pamćenja i zaborava, kazavši pritom kako se u djelovanju Instituta može prepoznati dijaloška linija i otvorenost na suradnju s drugim religijama. “Održavanje ovog okruglog stola bit će opravdano samo ako pridonese traženju oproštenja i međusobnog pomirenja”, ustvrdio je o. Vuleta. Fra Luka Markešić je predstavio u toj prigodi Zbornik radova “Pamćenje i kršćanstvo” u kojem su prikupljeni radovi međunarodnog simpozija, održanog u Trogiru protekle godine. Zbornik su objavili Franjevački institut za kulturu mira i hrvatski Caritas. Uslijedila su izlaganja Orhana Bajraktarevića “Religijski simboli i pamćenje u islamskoj tradiciji” i Mate Zovkića “Pluralnost i pamćenje u kršćanstvu”. Enver Kazaz govorio je o ideologiji pamćenja u južnoslavenskom romanu (interliterarnost južnoslavenske zajednice od romantizma do sloma moderne), dok je Michael Schroen pokušao dati odgovor na pitanje “Što danas pripada kolektivnom pamćenju SR Njemačke?” Ugo Vlaisavljević izlagao je potom o politici identiteta i politici pamćenja, a Mile Babić o mitu i pamćenju. “Sjećanje koje ne uključuje oproštenje i pomirenje je razaranje i samouništenje“, bila je zaključna Babićeva misao. Živa rasprava nakon održanih izlaganja pokazala je da se o temi pamćenja i zaborava ima još mnogo toga reći te da bi ona trebala biti prisutnija u današnjem društvu.