Sarajevo, 24. 10. 1999. (IKA/KTA) – Franjevačka i Vrhbosanska Teologija priredile su u subotu 23. listopada u zgradi Vrhbosanske katoličke teologije Međuvjerski okrugli stol na temu “Enciklika Ivana Pavla II. ‘Vjera i razum'”. Ugledne goste na početku su uime dviju teologija pozdravili dekan Marko Josipović te prof. dr. Ivan Šarčević. Ističući kako je to trinaesta enciklika Ivana Pavla II. te da je zbog svoje aktualnosti i univerzalnosti pogodna za međuvjerski dijalog, dr. Josipović je izrazio svima dobrodošlicu, posebno pozdravivši provincijala franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Petra Anđelovića, generalnog vikara mons. Matu Zovkića, tajnika apostolske nuncijature u Sarajevu mons. Jeana Francoisa, profesore i studente, posebno ugledne filozofe, te katoličke i islamske teologe. Moderatori okruglog stola bili su predsjednik HKD “Napredak” dr. Franjo Topić i dr. Mile Babić.
Oko stotinjak slušatelja imalo je priliku čuti šest izlaganja. Dr. Tomislav Jozić iznio je okvirni sadržaj i pregled Papine enciklike te neke pojedinosti i okolnosti vezane uz njezin nastanak. Rekavši kako Karol Wojtyla nije samo Papa, nego i pjesnik i filozof te u tome smislu enciklika odražava i njegova traganja i snove, dr. Jozić je ipak istaknuo da, premda enciklika nosi naslov “Vjera i razum”, njezin je temelj istina. Drugo izlaganje posvećeno Božjoj riječi u Papinoj enciklici iznio je dr. Mato Zovkić. Podsjećajući kako Papa u svojim spisima obilno navodi Sveto pismo, on je rekao kako u ovoj enciklici koristi 37 izravnih navoda i 39 aluzija na svetopisamske tekstove. Dr. Zovkić u svom je izlaganju također upoznao slušatelje s Božjom riječi u toj Papinoj enciklici kroz dva vidika: Božja riječ kao ona koja čovjeka uči tražiti istinu i činiti dobro te kao onu koja je sveopća na svim prostranstvima i među svim narodima. Mr. Vili Radman govorio je o potrazi za istinom kao antropološkom pretpostavkom kršćanske vjere. On je tu temu obradio pod tri vidika. U prvom je dijelu raščlanio odnos čovjeka i istine, u drugom odnos filozofije i istine te u trećem odnos teologijskog istraživanja i potrage za istinom. Mr. Orhan Bajraktarević govorio je o vjeri i razumu prema islamskom učenju, oslonivši se posebno na srednjovjekovnu arapsko muslimansku misao El Gazalia i Ibre Rušda, kome se u vrijeme izlaska te enciklike navršila 800. obljetnica smrti.
Mr. Željko Pavić je govorio o Bogu Abrahamovu i Bogu filozofa te filozofijskom dometu enciklike “Fides et ratio”. O “Današnjim zadaćama teologije” govorio je dr. Luka Markešić. Iznoseći Papina poimanja istine koju je Crkva primila kao dar, te njegov poziv da služi isitni, koja je ujedno i karizma, istaknuo je da je pitanje istine zahtjev upućen svakom čovjeku. Naposljetku je dr. Markešić iznio i kritički osvrt na Papinu encikliku, rekavši da Papa u njoj ne govori ex catedra (kao nepogrešivi učitelj), ne želeći time umanjiti njezinu vrijednost, nego istaknuti kako je zadaća Crkve i suvremenog čovjeka na tome području još uvijek velika. Nakon izlaganja uslijedio je otvoreni razgovor u kojem su ponajviše sudjelovati muslimanski filozofi i teolozi izražavajući mogućnost i potrebu takvoga znanstvenog dijaloga. Zahvaljujući svim sudionicima na pozornosti, dr. Josipović je najavio kolokvij na temu katolici i muslimani koji će se održati 13. studenoga ove godine.