Sastanak hrvatskih i muslimanskih intelektualaca protiv rata u BiH

Zagreb, 2. 2. 1994. (IKA) – Katolički tjednik “Glas Koncila” za nedjelju 6. veljače u uredničkom komentaru posebno ističe važnost događaja koji je u hrvatskoj javnosti prošao gotovo nezapažen. Riječ je o sastanku četrdesetak vrlo istaknutih javnih djelatnika katoličkog i muslimanskog podrijetla u sjedištu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 29. siječnja 1994., a na poziv dr. Zvonimira Šeparovića, prijašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske. Formalno je to bio inicijativni sastanak “Vijeća potpore Projektu humanitarne medicinske pomoći pučanstvu Bosne i Hercegovine”. Taj Projekt istaknut je 22. siječnja sporazumom što su ga u Europskom domu u Zagrebu potpisale četiri katoličke i četiri muslimanske vjerske i dobrotvorne ustanove za zajedničko prikupljanje i dostavljanje humanitarne pomoći ugroženom pučanstvu Bosne i Hercegovine.
Budući da su se na poziv dr. Šeparovića odazvali ponajviše poznati i utjecajni javni djelatnici, znanstvenici, političari, umjetnici – poput akademika Ivana Supeka, umirovljenog generala Martina Špegelja, književnika Petra Šegedina, Vlade Gotovca i Nedjeljka Fabria, slikara Rabuzina, Latkovića-Croate i Berbera, biskupa Jurja Jezerinca, teološkog dekana Jurja Kolarića, sociologa Esada Čimića, liječnika Asima Kurjaka i Muradifa Kulenovića i drugih – skup je dobio ne samo humanitarno nego i šire kulturalno političko značenje.
Nazočni Hrvati i Muslimani, kako vjernici tako i agnostici, složili su se da je u Bosni i Hercegovini doista moguć zajednički život ljudi različitih vjera i narodnosti, da je nehumana i nedopustiva podjela teritorija po etničkom principu koja očito traži etničko čišćenje sa svim pripadnim zločinima. Istaknulii su da se ondje ne vodi ni vjerski, ni etnički, ni civilizacijski rat, nego da je to “sukob među žrtvama” kojim manipuliraju “gospodari rata”. Rečeno je stoga da ovaj i ovakav skup treba biti “šamar gospodarima rata i poticaj na reinterpretaciju i redefiniciju službenih politika”. Najstariji živući hrvatski književnik Petar Šegedin pozvao je sve javne djelatnike na ispit savjesti u odnosu na taj krvavi sukob u kome su zlorabljene etničke i religijske pripadnosti, te je uskliknuo: “Dosta je krivih zanosa i krivih uvjerenja!” Poznati liječnik Asim Kurjak je rekao da je taj skup pokušaj odgovora na pitanje: što da rade normalni ljudi u nenormalno doba?
Komentar “Glasa Koncila” zaključuje da su svi ti vjernici i agnostici kršćanskog ili islamskog podrijetla nastupili kao baštinici abrahamovske biblijske nade.