Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić održao je 4. veljače u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu sastanak s arhiđakonima i dekanima Zagrebačke nadbiskupije. Uz kardinala, sastanku su nazočili i pomoćni zagrebački biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski. Na ovom susretu od pomoćnih biskupa koji su zaduženi za određene dijelove nadbiskupije, preko arhiđakona do dekana te samih župnika i župnih vikara odražava se struktura Zagrebačke nadbiskupije, rekao je kardinal u pozdravu. Zagrebački nadbiskup istaknuo je da se preko takvih susreta nadbiskupijsko zajedništvo još jače živi, ono postaje življe.
Mons. dr. Josip Baloban, arhiđakon karlovačko-gorički, održao je izlaganje “Godina vjere 2012/2013 u perspektivi kršćanskog identiteta”. Istaknuo je da Godina vjere “kao svojevrsni univezalni katolički projekt, sve članove povijesne Kristove Crkve u Hrvatskoj, a osobito klerički dio, suočava sa suvremenim pastoralnim izazovima u kojima se miješaju stare i nove zadaće, ali i stare i nove pastoralne dileme”. Dr. Baloban istaknuo je nadalje kako se “suvremeni Hrvat i hrvatski građanin ne pita više i samo što mu kaže Isus i Isusova povijesna Crkva, nego što mu kaže trenutačna znanost, aktualna politika i određena ideologija, što mu govore sredstva javnog priopćavanja”. Predavač je potom razložio perspektivu kršćanskog identiteta u dvije odrednice: odrednici suvremenih pastoralnih izazova za Crkvu u Hrvatskoj te odrednici zdravstvenog odgoja kao posebnog iskušenja identiteta za Crkvu u Hrvatskoj. Govoreći o suvremenim pastoralnim izazovima za Crkvu u Hrvatskoj, dr. Baloban istaknuo je kako su oni aktualni, ali istodobno stari koliko i povijesna Kristova Crkva. “Od vremena povijesnog Isusa iz Nazareta do današnjih dana kršćani: Isusovi učenici i učenice, kontinuirano se doslovce svakodnevno bore za svoj kršćanski identitet”, upozorio je predavač te naveo i pojasnio točke u kojima se očituje ta “povijesna, kršćanska i vjernička izazovnost”. Kao prvu točku dr. Baloban istaknuo je raskorak između evanđeoskog ideala i konkretne životne zbillje koji smatra velikim izazovom za kršćane i pastire u Hrvatskoj. Navještanje i svjedočenje Boga i Oca Isusa iz Nazareta, druga je točka izazovnosti, ujedno i “nezastariva i prioritetna zadaća povijesne Kristove Crkve”.
Kao izazove pastoralu dr. Baloban naveo je: intenziviranje govora o grijehu i spasenju; nezastarivo ustrajanje Crkve i kršćana na novosti Nazarećanina u povijesti čovječanstva; traženje najprimjerenijeg modela pastorala sakramenata; identitetsku (ne)uvjerljivost današnjih navjestitelja i svjedoka u ortodoksiji i ortopraksi; distanciranu crkvenost; (ne)povjerenje u Crkvu i (ne)vjerodostojnost Crkve i kršćana u Hrvatskoj; očekivane zadaće građana Srednje i Istočne Europe od svojih Crkava; repozicioniranje Crkve (nakon obrata u Srednjoj i Istočnoj Europi). Na kraju se dr. Josip Baloban zapitao je li Godina vjere realna šansa za isusovsku/evanđeosku reformu ili samo crkvena manifestacija na univerzalnoj i krajevnoj crkvenoj razini.
U drugom dijelu izlaganja dr. Baloban govorio je o zdravstvenom odgoju kao posebnom iskušenju identiteta za Crkvu u Hrvatskoj. “Zdravstveni odgoj nužno je gledati u odrednicama, kako temeljnih čovjekovih i kršćanskih vrednota, tako i u odrednicama dva temeljna strujanja u svijetu, naime family mainstreaming i gender mainstreaming”, naglasio je dr. Baloban te pojasnio kako prvi “zagovara i promiče klasični brak između muškarca i žene i klasičnu obitelj” koji su “još uvijek dva prevladavajuća i većinska zajedništva u svim sadašnjim društvima svijeta”. S druge strane, gender mainstreaming, “zagovaran i promican od pojedinaca i skupina, od Ujedinjenih naroda do Europske zajedice, sigurno je strujanje ili pokret koji kao kulturna revolucija, s jedne strane ide za promjenom, štoviše, dokidanjem tradicionalnog vrijednosnog sustava, a s druge strane i za dokidanjem postojećih društvenih ustanova, posebno klasičnih ustanova – braka i obitelji, koje su stare više tisućljeća”, objasnio je prof. Baloban. Stoga je predavač zaključio kako teza: po spolu sam determiniran i neslobodan, a po rodu sam samoodređen i slobodan, “nije uvjerenje većine građana u europskim, a jednako tako i u ostalim društvima svijeta”.
“S kojim pravom i u čije ime se u Hrvatskoj – osobito u državnoj/javnoj školi zakonski/nasilno nameće gender mainstreaming, kada u Hrvatskoj prevladava family mainstreaming?” zapitao se dr. Josip Baloban, napomenuvši kako se u Hrvatskoj još uvijek oko 90% djece rađa unutar braka i obitelji. Osvrćući se na kurikulum (MZOS RH, 28. rujna 2012.) zdravstvenog odgoja, upozorio je na dvije odrednice iz njegova uvoda: u Sugestiji za učitelje, nastavnike i stručne suradnike, među ostalima se navodi: ‘prije primjene programa upoznajte roditelje o aktivnostima koje planirate provesti i zatražite njihovu podršku’. (Kurikulum, str. 5; 2) Agencija za odgoj i obrazovanje organizirat će ‘stručna usavršavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o sadržajima i temama zdravstvenog odgoja’ (Kurikulum, str. 6). Zapitavši se je li to ostvareno, dr. Josip Baloban završio je svoje izlaganje iznoseći dvanaest kritičkih primjedaba na četvrti modul kurikuluma zdravstvenog odgoja te zaključio kako “nije dobro da se štiteći manjinu zanemaruje, ignorira ili čak ugrožava većina u vlasitom narodu i u vlastitoj državi”. Nakon predavanja uslijedila je rasprava, na kraju koje su prof. Josip Baloban i vlč. Danijel Crnić predstavili dvije kateheze na teme: Čovjek je slika Božja – temelj krščanske antropologije i Zdravstveni odgoj u odrednicama rodne ideologije, namijenjene održavanju u župnim katehetskim zajednicama. U drugom dijelu susreta pomoćni biskupi, ujedno i generalni vikari za određena područja Nadbiskupije, iznijeli su izvještaj dekanatskih i kanonskih vizitacija župa. Na kraju susreta zagrebački nadbiskup zahvalio je predavačima i sudionicima sastanka, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.