SASTANAK KOORDINACIJSKOG ODBORA DONATORA ZA REPUBLIKE HRVATSKU I BiH Direktor Hrvatskog Caritasa izvijestio o radu Caritasa u Hrvatskoj, te istaknuo potrebu hitne pomoai dubrovaekom podrueju i stanovništvu stradalom u potresima

Zagreb, 19. 9. 1996. (IKA) – Sastanak Koordinacijskog odbora darovatelja za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu održan je u utorak i srijedu, 17. i 18. rujna u Madridu, doznajemo iz Hrvatskog Caritasa. Procjena rada koordinacijskog odbora u posljednja tri mjeseca, posebice rada na pomoai BiH, bio je glavni cilj susreta.
Izvješaujuai o ostvarenjima programa Hrvatskoga Caritasa direktor Josip Grošia je okupljene izvijestio i o radu Caritasa pojedinih biskupija u Hrvatskoj u tijeku 1996. godine. Pritom je posebice istaknuo programe kojima su se pojedine biskupije ukljueile u program pomoai povratnicima Hrvatskog Caritasa te nužnost izgradnje staraekih domova u pojedinim biskupijama, buduai da je mnoštvo starih ljudi koji se, jer više nisu sposobni samostalno živjeti, ne mogu vratiti u svoja porušena mjesta i gradove. Caritas zagrebaeke nadbiskupije stoga predvi?a gradnju staraekog doma u Vrbovcu, a nužna je izgradnja staraekih domova i u ?akovaekoj te zadarskoj (nad)biskupiji. Zbog velikih potreba socijalno ugroženog stanovništva i prognanika zadarski Caritas je otvorio javnu kuhinju, a direktor Grošia je pritom spomenuo i šibensku javnu kuhinju te javnu kuhinju u Osijeku, koja dnevno priprema i više od 1.000 obroka.
Govoreai o ostvarivanju prvog dijela programa kredita malih poduzetnika, što ga Hrvatski Caritas provodi u suradnji sa Zagrebaekom bankom, Grošia je istaknuo kako je dodijeljeno 116 kredita malim poduzetnicima, a ove jeseni zapoeet ae i drugi dio tog programa u kojem ae biti dodijeljeno oko 100 novih kredita.
Na susretu je ponovljeno kako europski Caritasi još uvijek podupiru program Hrvatskoga Caritasa za pomoa povratnicima, pa se u HC-u nadaju odre?enoj noveanoj pomoai pojedinih Caritasa kako bi se olakšalo zbrinjavanje povratnika. Sudionike skupa posebice je zanimalo stanje u istoenoj Slavoniji te naeini na koje Caritas može pomoai tom podrueju. Upoznavajuai ih s prilikama na tom podrueju Grošia je istaknuo kako Crkva i Caritas još uvijek nemaju pristupa tom podrueju te ih upoznao i s naumljenim pothvatima za koje je, pak, nužan uvjet povratak sveaenstva i prognanika. Njemaeki Caritas je za podrueje istoene Slavonije izdvojio 70.000 DEM.
Na kraju susreta europski Caritasi zamoljeni su za hitnu pomoa dubrovaekom podrueju i tamošnjem stanovništvu koje je teško stradalo u nedavnim potresima, našto su okupljeni obeaali pomoai.