Split, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uz nazočnost generalnoga vikara mons. Miroslava Vidovića, pastoralnoga vikara mons. Nediljka Ante Ančića, prof. dr. Ante Mateljana i odvjetnika Mate Peroša susreo se u utorak 14. ožujka u prostorijama splitske katedralne župe s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek i njenim suradnicima. U pratnji ministrice, sastanku su nazočili Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, Krešimir Partl, državni tajnik, Ana Perišić Mijić, Andro Krstulović Opara, predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskoga odjela u Splitu, Josip Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti, a sastanku su nazočili splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja i Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti.
Tema sastanka bila je Riznica sakralnih umjetnina, koja bi trebala biti otvorena u Palači Skočibušić na Peristilu nasuprot katedrale Sv. Dujma. Na tome se radi već dugi niz godina i čeka se rješenje pravnoga statusa. Splitsko-makarska nadbiskupija uložila je skoro sve napore kako bi oživjela taj prostor. Gotovo svake godine upriličene su izložbe koje govore o bogatstvu arhiva i zbirki koje ima Splitsko-makarska nadbiskupija. Nadbiskup Barišić izrazio je nadu da će ta priča što skorije dobiti pozitivan završetak, naglasivši važnost takve jedne Riznice koja bi trebala biti strateški interes grada Splita, ali i same države. U Riznici sakralne umjetnosti bili bi pohranjeni eksponati koji nas mogu stavljati uz bok svjetskih ostvarenja koji su unikati. Riznica bi bolje govorila o gradu Splitu, hrvatskoj kulturi i njezinim građanima. S njome ćemo se moći bolje predstaviti svijetu, ali i nama domaćima pomoći vrednovati sebe, shvatiti svoju povijesnu, kulturnu, religioznu i duhovnu baštinu.
Riznica splitske katedrale, jedna od najvrednijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj, nalazi se u ne uvjetnim prostorima u maloj prostoriji poviše sakristije koja izgleda više kao antikvarijat, kazao je Radoslav Bužančić. Bogata je umjetničkim djelima i starim kodeksima, od kojih je najpoznatiji „Splitski evanđelistar”, prema nekim mišljenjima nastao u drugoj polovici 6. stoljeća, koji je iz Solina prenesen u Split. U riznici se čuvaju vrijedni zlatarski radovi: kaleži, pokaznice i moćnici, kao i nekoliko romaničkih slika Bogorodica s Djetetom iz 13. stoljeća, za koje se smatra da su nastale u splitskoj radionici.
Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je važnost hrvatske sakralne baštine koja bi se trebala bolje pozicionirati u odnosu na europske fondove što opravdava, između ostaloga, činjenica više desetljeća zanemarivanja, ratne štete i turistički potencijal. Izrazila je nadu da će se taj projekt Riznice sakralnih umjetnina u Palači Skočibušić ostvariti u što skorije vrijeme. Nadbiskup i ministrica razmijenili su prigodne darove, a potom su svi zajedno obišli splitsku katedralu, katedralnu riznicu i prostor u Palači Skočibušić u kojem bi trebala biti pohranjena Riznica sakralnih umjetnina.