Savjetovanje o etici i politici

Zagreb, (IKA) – U organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zaklade Hannsa Seidela i Goethe Instituta u Zagrebu je 26. rujna održano savjetovanje o etici i politici, a posebna pozornost posvećena je praksi političkog obrazovanja u Njemačkoj, etici u politici i odgoju za politiku, etici institucija i pojmu odgovornosti, odgoju za demokraciju, političkim elitama u tranzicijskim zemljama te pitanju kako do dobre vlade. O etici u politici i odgoju za politiku govorio je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban, pojasnivši pri tome da se svaki govor o politici neizbježno susreće s pitanjem o etičkom i moralnom, odnosno nemoralnom ponašanju u politici, a problem je što se prave rasprave o tome vode na visokoteoretskoj razini koju širi krug ljudi ne razumije. Osvrnuvši se na hrvatsku situaciju, podsjetio je kako se nakon demokratskih promjena 1990. govorilo o neetičnim i kriminalnim ponašanjima u pretvorbi i privatizaciji te da su te rasprave svjesno, a još više nesvjesno, politizirane. Dr. Baloban ukazao je da ukoliko se tranzicijska Hrvatska, opterećena komunističkim nasljeđem, želi demokratski razvijati, mora se suočiti s temom etike u politici i odgoja za politiku. Budući da Hrvatska spada u krug srednjoeuropskih i mediteranskih zemalja, mogu joj pomoći iskustva tih zemalja. Od političke etike traži se razmisliti o moralnim temeljima politike, o dopuštenim sredstvima te o željenim načinima ponašanja ljudi u politici. Dr. Baloban također je ukazao da se ljudi u politici mogu inspirirati religioznim vrednotama te da istinska vjera ne može biti zapreka uspješnom vođenju politike i osobnom uspjehu političara. Dodao je da se u javnom i političkom životu ne smije zamjenjivati moralno ponašanje s vjerskim. Upozorio je pri tome da je danas u svijetu nazočno mišljenje da je političaru stran moral i da je dobar vjernik loš političar. Govoreći o politici kao sastavnom dijelu ljudskoga djelovanja, koja je kao takva važna za svakoga čovjeka, dr. Baloban pojasnio je razliku između politike u širem smislu riječi, kao političke kulture i u užem smislu riječi, kao političke prakse. Pri tome je ukazao da većina suvremenika politiku shvaća isključivo kao praksu i poistovjećuje ju s konkretnom politikom u nekoj zemlji i u svijetu te s osobnom političara. Govoreći o hrvatskom društvu koje je opterećeno mentalitetom komunističkoga i totalitarnog sustava, dr. Baloban upozorio je da su hrvatski građani ambivalentni s obzir na javni život, jer s jedne strane imaju prilično visoke zahtjeve s obzirom na to kako bi javni život trebao izgledati, a s druge strane sami se nisu spremni angažirati da bi se ostvarile te želje. Ocijenio je da je za političku kompetentnost političara važan građanski i politički odgoj, a u tranzicijskim zemljama potrebno je organizirati obrazovanje i odgoj za političko djelovanje. Pri tome je ukazao na važnu ulogu medija, istaknuvši da je bez odgovarajućih medija nemoguće utjecati na razvoj civilnoga društva i posebno na etiku u politici. Voditelj Odjela za izobrazbu Zaklade Hanns Seidel Helmuth Stock govorio je o praksi političkog obrazovanja odraslih u Njemačkoj, što je, prema njegovu mišljenju, ključno za održavanje i razvoj demokracije. Političko obrazovanje, istaknuo je Stock, mora nadrasti nemoć izricanja misli, treba osvijestiti veze s poviješću i treba posredovati znanje, jer tko ništa ne zna, u sve vjeruje, a cilj mu je i poticati ljude na angažman. Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu dr. Zvonko Posavec predstavio je tri modela odnosa etike i politike. Prema jednome, politika se mora obnašati u okviru određenih etičkih normi, prema drugome, u politici je sve dopušteno ukoliko se ostvari cilj, a prema trećem modelu politika bi morala utvrđivati i obnavljati svijet. Na početku savjetovanja sudionike skupa pozdravili su Hans Friedrich Freiherr von Solemacher iz Zaklade Hannsa Seidela, njemački veleposlanik u Hrvatskoj dr. Gebhardt Weiss, dr. Baloban te potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ante Simonić.