SAZIV BISKUPIJSKE SINODE ĐAKOVAČKE I SRIJEMSKE
Đakovo (IKA )
Đakovo, 23. 5. 1998. (IKA) - Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić službeno će 30. svibnja, uoči Duhova, sazvati biskupijsku sinodu koja će nositi službeni naziv "Druga biskupijska sinoda đakovačka i srijemska". U dokumentu saziva biskup Srakić, gov
Đakovo, 23. 5. 1998. (IKA) – Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić službeno će 30. svibnja, uoči Duhova, sazvati biskupijsku sinodu koja će nositi službeni naziv “Druga biskupijska sinoda đakovačka i srijemska”. U dokumentu saziva biskup Srakić, govoreći o ciljevima nove sinode, kaže: “Biskupijskom sinodom Crkva đakovačka i srijemska, potaknuta Duhom Svetim, želi – na prijelazu u treće tisućljeće – otkriti i prihvatiti spasiteljsko djelo Krista Gospodina; želi se okupiti i upoznati svoju stvarnost, prosvijetljena Božjom riječju i smjernicama II. vatikanskog sabora sučeliti se s novonastalim prilikama, osnažiti vjeru i potaknuti pobožnost, pronaći rješenja za nadilaženje poteškoća u apostolatu i upravi, uskladiti različite karizme i službe, zacrtati nove putove oblike apostolskog djelovanja na nov način postati kvascem kraljevstva Božjega na našim područjima”.
Biskup u sazivnom dokumentu dodaje i sažeti plan rada Sinode. Saziv je početak njezina prva dijela. Taj rad odvijat će se na tri razine: župnoj, na kojoj treba sudjelovati što veći broj vjernika, nadžupnoj na kojoj će svoj prinos dati svećenici, redovnici, redovnice i laici izabrani od župnih i ostalih crkvenih zajednica, biskupijskoj, u sinodskim povjerenstvima, u čijem će radu sudjelovati izabrani i imenovani članovi Sinode, te različite stručne osobe. Tek nakon toga “će uslijediti središnja faza Sinode, u kojoj se ona, na sinodskim zasjedanjima, prema odredbama Crkve, događa u punom smislu. U završnom dijelu slijedit će oblikovanje sinodskih odluka i izjava, njihovo konačno objavljivanje, te kanonski i pastoralni oblik njihove primjene”.
Svečani saziv i početak Sinode bit će u đakovačkoj katedrali. Za tu je priliku tiskan liturgijski vodič “Sazivanje Sinode – Euharistijsko slavlje u katedrali” s kojim će u slavlju djelatno sudjelovati svi sudionici. Budući da se događaj odnosi na cijelu biskupiju, biskup je na to “sazivno bogoslužje” posebnom okružnicom, pozvao sve biskupijske strukture: “Pozivam sve članove Zbora Savjetnika, Prezbiterskog vijeća, Stolnoga kaptola, sve dekane, sve svećenike koje su dekani izabrali za članove Sinode, a uz njih sve ostale svećenike, đakone, redovnike, redovnice, vjeroučitelje, sve članove župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća biskupije, bogoslove, studente teologije i sve ostale vjernike. Pozivam i sve profesore Teologije i poglavare Bogoslovskog sjemeništa u Đakovu, čiji će doprinos biti od iznimne važnosti za uspjeh Sinode. Župnike koji nemaju župnih vijeća pozivam da sa sobom povedu svoje najbliže suradnike. Među njima neka budu zastupljeni i vjernici s filijala. Sa svečanog euharistijskog slavlja neka ne izostane ni jedna župa, niti redovnička zajednica”. Svečanost iz katedrale istoga će se dana, na osobit način, raširiti diljem cijele biskupije.
Naime, biskup je pozvao sve župne zajednice, da se uoči Duhova saberu u župnim crkvama i, po mogućnosti, u filijalnim i samostanskim crkvama, na molitveno bdjenje. Tiskana je i razaslana prigodna brošura “Duhovsko bdjenje u župnim zajednicama”, koja daje gotovu građu bdjenja u dva oblika: bdjenje povezano s misom i bdjenje bez mise.
Cjelokupno događanje Sinode pratit će odabrano geslo, molitva, himan i znak. Geslo “Ti si Krist – za nas i sve ljude” sažima dva snažna biblijska i novozavjetna mjesta: Petrovu vjeroispovijest i ustanovu euharistije. Prigodna molitva i himan za tu prigodu tiskani su u spomenutim brošurama i na prigodnim sličicama.
Službeno ime sinode je “Druga biskupijska sinoda đakovačka i srijemska”. Redni broj dva podsjeća na dugu prošlost te biskupije. Stara srijemska biskupija te bosanska ili đakovačka biskupija, imale su cijeli niz svojih biskupijskih sinoda. Preliminarni odbor tražio je pomoć povjesničara u utvrđivanju broja tih sinoda, da bi ova sinoda bila uvrštena na kraj toga niza i dobila svoj dnevni red. Zaključeno je da je nemoguće sa sigurnošću utvrditi broj sinoda tih dviju biskupija. Otkad su godine 1773. dvije spomenute biskupije sjedinjene u biskupiju bosansku ili đakovačku i srijemsku, slavile su do sada samo jednu biskupijsku sinodu – 1813. godine.