Metković, (IKA) – Znanstvenici i kulturni djelatnici Neretvani već više godina organiziraju kulturnu manifestaciju posvećenu istaknutim osobama iz starije i novije povijesti Neretve. Tako su od 29. rujna do 1. listopada održani “Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti” ove godine posvećeni životu i djelovanju dr. fra Stanka Petrova (1887.-1963.), uzornoga redovnika, svetoga svećenika, dugogodišnjega odgojitelja i profesora, provincijala, plodnoga pisca, pjesnika, prevoditelja i književnoga kritičara. Manifestacija je održana u organizacije Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti i Hrvatske kulturne zaklade.
Ove su godine domaćini bili gradovi Metković, Ploče, Opuzen i Franjevački samostan na Humcu (Ljubuški). Skup je započeo 29. rujna u Gimnaziji u Metkoviću, a otvorio ga je Stjepan Šešelj uime organizatora. Sve je pozdravio Mate Mustapić, dogradonačelnik Grada domaćina.
Uime Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, kojoj je fra Stanko bio uzornim članom, Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske i Franjevačke klasične gimnazije, u kojima je fra Stanko proveo gotovo cijeli svoj bogati i plodni životni vijek, skup je pozdravio fra Gabrijel Jurišić, donedavni profesor na istoj Gimnaziji. Ujedno je iznio nekoliko osnovnih podataka o životu fra Stanka Petrova i upozorio na njegovo zanimanje za mnoga područja znanosti i umjetnosti. Skrenuo je pozornost, uz ostalo, na njegov uzorni redovnički i svetački svećenički život i ustvrdio da je sve što je u životu ostvario na raznim područjima zaista plod njegova intenzivnoga duhovnog i svetačkog života. Stoga su objavljeni prijedlozi da bude ubrojen među svetačke likove u hrvatskom narodu.
U svakomu gradu sjednicu Znanstvenoga skupa otvarao je i pozdravljao uime organizatora glavni urednik “Hrvatskoga slova” Stjepan Šešelj, a fra Gabrijel Jurišić također je u svim gradovima slušatelje kratko informirao o životu i raznovrsnim djelatnostima fra Stanka, da bi nazočni dobili zaokruženu sliku o fra Stanku. Svaki je predavač obradio pojedinu temu o tomu velikom franjevcu, znanstveniku i piscu.
Iste je večeri predstavljen Zbornik posvećen Nikoli Buconjiću, književniku,etnografu, fokloristu i historiografu (+ 1947.) s prošlogodišnjega simpozija koji je održan u Čapljini, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Neumu. Zbornik donosi i dva pjesnička Buconjićeva djela u ponovljenom (reprint) izdanju: “Bitka na Krbavskom polju” (1929.) i “Grof Petar Zrinski i knez Fran Krsto Frankopan” (1926.).
Sljedećega dana, 30. rujna održana je druga sjednica Znanstvenoga skupa u Srednjoj školi fra Andrije Kačića u Pločama. Sve je uime domaćina pozdravila ravnateljica Škole Ina Žderić. Brojni su učenici bili oduševljeni predavanjem dr. Stipe Botice i Davora Nikolića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu o dijelu narodne kulturne baštine, odnosno molitvicama-pjesmicama. Predavači su pokazali i veliki Zbornik tih molitvica koji su sa sjemeništarcima skupili i uredili fra Stanko i dr. fra Jeronim Šetka i predali ga Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, koja ga namjerava objaviti. Učenici turističkoga dijela Srednje škole što su teoretski naučili to su u svomu restoranu praktično pokazali i za sve sudionike skupa priredili objed.
Poslijepodne su predavanja održana u Gradskoj knjižnici u Opuzenu. Uz ostale, dr. Domagoj Vidović upozorio je na neke jezične osobine u Neretvanskoj krajini i upozorio na migracije stanovništva i njihov utjecaj na jezik starosjedilaca.
Trećega dana, 1. listopada, sudionici skupa posjetili su Franjevački samostan na Humcu-Ljubuškomu, gdje je održano nekoliko predavanja. Fra Andrija Nikić, predsjednik HKD Napredak, govorio je o teškim vremenima poslije II. svjetskog rata, kada su hercegovačkim franjevcima komunističke vlasti zabranile da otvore Sjemenište i Gimnaziju. Tada su Sjemenište i Gimnazija u Sinju primili hercegovačke sjemeništarce i na taj način pomogli Mostarskoj provinciji odgoj i obrazovanje novoga naraštaja. U tomu je sudjelovao i fra Stanko kao profesor i duhovnik sjemeništaraca. Također je upozorio na neke dokumente i pisma fra Stanka koja se čuvaju u Arhivu Provincijalata u Mostaru.
Poslije razgledanja samostana, crkava, muzeja i galerije umjetnina, franjevci su pogostili sudionike simpozija, a S. Šešelj najavio je da će se sljedeće godine objaviti Zbornik s predavanjima o fra S. Petrovu i te da će osmi skup biti posvećen fra Lucijanu Kordiću, književniku. On je veći dio života morao proživjeti kao emigrant u Švicarskoj a nakon pada komunizma vratio se u Domovinu.
Hrvatska kulturna zaklada nastavlja sa svojim kulturnim i znanstvenim djelovanjem i priprema nove skupove o mnogim “tihim pregaocima” iz Neretvanske krajine, koji su dali svoj obol hrvatskoj duhovnosti, znanosti i kulturi.