Gunja, (IKA/KTA) – U subotu 13. rujna, održano je Sedmo hodočašće vatrogasaca Vukovarsko-srijemske županije Gospi u Šumanovce u župi Đakovačko-osječke nadbiskupije svetoga Jakova Gunja kod Brčkog. Vatrogasci i drugi hodočasnici imali su najprije priliku za sakrament pomirenja, a potom je održano postrojavanje vatrogasaca Vukovarsko-srijemske županije i mimohod prema crkvi na otvorenome.
Misno slavlje predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uz koncelebraciju desetorice svećenika među kojima su župnik i upravitelj svetišta župe svetoga Jakova u Gunji don Ivan Živić i dekan susjednog brčanskog dekanata preč. Veselko Župarić.
U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić se osvrnuo na značenje poziva osobito vatrogasnoga. Izrazio je svoju blizinu stradalima u poplavama kazavši kako je važno sačuvati ljudsko dostojanstvo i u prirodnim nesrećama koje znaju pogoditi čovjeka. „Vatrogasci su hrabri ljudi koji su spremni i život položiti za zaštitu života svojega brata ili sestre. Kada me pitaju novinari, što mislim o pobjedi hrvatskoga tenisača Marina Čilića na US Openu, onda kažem da njegova uspjeha ne bi bilo bez vježbe i treninga. Tako je i u vatrogasnome poslu i vi to dobro znate, ali tako je i u vjerničkome duhovnom životu. Vježbati krjeposti je najbolji način da ostvarimo ono što Isus od nas traži”, kazao je kardinal Puljić te nastavio: „Narodna poslovica kaže: Vatra i voda su dobre sluge, ali loši gospodari. Tu istu vatru ponekad imamo u sebi. Ako je to vatra ljubavi to je dobar sluga vjerničkog života, ali ako je to vatra grijeha onda je to loš gospodar”, zaključio je kardinal Puljić.
Nakon mise uslijedila je procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce koju je, klečeći pred Gospinom špiljom, izmolio kardinal Puljić. Nakon završne molitve i blagoslova uslijedio je ručak za sve sudionike pod šatorom uz slavonske tamburaše.

Svetište Majke dobre nade – Šumanovci najstarije je svetište na području Vukovarsko-srijemske županije, a datira iz 14. st. Na mjestu današnjeg svetišta alšanski grofovi izgradili su franjevački samostan, a za što su 1373. godine dobili i dopuštenje pape Grgura XI. Franjevci su sagradili i crkvu sv. Marije koja se postupno razvija u proštenište. Godine 1376. papa Grgur XI. daje posebne oproste vjernicima koji hodočaste u Šumanovce. Za vrijeme Turaka svetište je stradalo, no nakon njihove vladavine ponovo postaje mjesto hodočašća. Godine 1822. izgrađena je u Šumanovcima nova crkva u kojoj je izložen kip uznesenja Marijina. Hodočasnici Gospe šumanovačke u njoj su pronašli “znak pouzdane nade i utjehe”. I danas je u velikom broju štuju tijekom cijele godine u raznim prigodama, a osobito na blagdane Velike i Male Gospe.