Zagreb, (IKA) – U nastavku drugog dana 52. teološko-pastoralnog tjedna u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, 25. siječnja, o temi “Doprinos Crkve europskom zajedništvu i identitetu”, dekan splitskoga KBF-a dr. Ante Vučković održao je predavanje “Sekularizacija društva i sakralizacija osobe”. U uvodu je istaknuo Katolička Crkva živi u svijetu i oblikuje se iz odnosa sa svijetom, no njen najvažniji odnos je s Bogom, koji nadilazi ovaj svijet i nije njegov dio. Zapadni svijet je sekularan, ali proces sekularizacije je išao drukčijim tijekom nego što su to mislile službene teorije sekularizacije. Crkva nije nestala, vjera nije umrla, ali se položaj Crkve i vjernika u svijetu promijenio. Dr. Vučković zatim je predstavio shvaćanja sekularizacije kako ih u studiji “A Secular Age” iznosi Charles Taylor. Tako je sekularizacija najprije javnost shvaćena bez odnosa prema Bogu, način funkcioniranja životnih područja koja su uređena vlastitom racionalnošću bez odnosa prema nečem što ih nadilazi. Sekularizacija je zatim opadanje religioznog vjerovanja i religiozne prakse, te na kraju sekularizacija je stanje u kojem se svaka vjera nalazi u kontekstu suparničkih shvaćanja života. To uvelike mijenja shvaćanje vjere i samoshvaćanje vjernika. Procesom sekularizacije postalo je moguće urediti ljudskii život u čistoj imanenciji. Proces sekularizacije je stvorio i novi identitet. Tom procesu Charles Taylor posvetio je veliku studiju “Izvori sebstva”, nedavno prevedenu i na hrvatski jezik. Unutar njega pojmovi religija i duhovnost, vjera i nevjera, čovjek i Bog se shvaćaju s promijenjenim naglascima. U njima je moguće otčitati i važne pomake koji se tiču i Katoličke Crkve kao zajednice vjernika i vjernika pojedinačno, istaknuo je dr. Vučković.
Unutar procesa sekularizacije događa se i proces sve većeg posvećivanja pozornosti čovjeku pojedincu. Ako je sekularizaciju bilo moguće promatrati kroz gubitak odnosa prema Svetome, ovaj se drugi proces najjasnije pokazuje kroz prizmu rastuće sakralizacije osobe, kako to opisuje Hans Joas u studiji “Sakralnost osobe”. Sakralnost se pokazuje kroz pojačanu pozornost na ljudska prava, rast osjetljivosti prema nasilju i njegovim žrtvama, a na poseban način kroz proces stvaranja vrednota. U pozadini povećane pozornosti na sakralnost osobe stoje velika negativna iskustva ljudske patnje kojim su bila obilježena posljednja stoljeća.
Dr. Vučković zatim je napomenuo da proces sekularizacije može biti shvaćen i kao dobra prigoda za čišćenje kršćanstva i njegovu jasniju i bolju ulogu u svijetu, primjereniju izvornom kršćanskom poslanju. To je velika, posljednja misao Željka Mardešića u studiji “Rascjep u Svetome”. Zapad nije samo obilježen negativnim stavom prema svetom i religioznom, nego u sebi krije mogućnost reinterpretiranja svojih temeljnih vrednota. Tako je proces sakralizacije osobe moguće shvatiti i kao interpretaciju života kao dara. Na taj je način moguće štititi ljudski život od instrumentalizacije i u životu kao Božjem daru već nazrijeti ljudska prava i ljudsko dostojanstvo. U kontekstu ta dva procesa, kršćanstvo i Katolička Crkva mogu prepoznati i tragove svog dugog utjecaja na zapadni razvoj i zadatke sadašnjega i budućeg zalaganja. Ujedno, poslanje vjernika u svijetu i dalje ostaje isto: držati otvorenim prostor za susret s Transcendentnim i držati živom mogućnost transformacije pojedinca, zaključio je dr. Vučković.

.