Rim, 15. 7. 2000. (IKA) – “Selilaštvo – scenariji za XXI. stoljeće” naziv je trodnevnoga međunarodnog skupa održanog na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskog u Rimu od 12. do 14. srpnja. Skup je priredio Rimski ured za pripravu Velikog jubileja, a u njegovu su radu sudjelovali vrlo ugledni predstavnici svijeta znanosti među kojima i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Amartya Sen. Sudionicima skupa obratio se i predsjednik Papinskog vijeća za pastoral selilaca i putnika kardinal Stephen Fumio Hamao.
Politike apsolutnog zaustavljanja selilaštva, rečeno je na tome skupu, nikada se nisu pokazale djelotvornima, štoviše prouzročile su još veće štete, jer su pospješile pojavu zločinačkog ophođenja s ljudskim bićima. Pri tome se posebno podsjetilo na tragediju tisuća žena koje su poput ropkinja uvedene u europsko tržište prisilne prostitucije. Kontrola priliva useljenika mora ostati u nadležnosti nacionalnih vlada, no nezaobilazni cilj i dalje ostaje dogovaranje i razrađivanje zajedničke politike o selilaštvu. Selilaštvo u Europi mora odražavati najdublji identitet Starog kontinenta tj. poštivanje čovjekovih prava i sloboda. Da bi to što snažnije istaknuli predavači su se na skupu često pozivali na Povelju temeljnih prava Europske Unije i zajedničku izjavu sastanka na vrhu o selilaštvu održanom u Tamperi. Nisu nedostajale ni poznate oštre kritike na račun djelovanja zemalja Unije po tome pitanju. Tako je marokanski ministar za društveni razvoj Khalid Alioua, govoreći uime svoje vlade, konferenciju u Tamperi označio “ne-događajem”, izrazivši želju za većom zauzetošću zemalja europskog Mediterana u izradi dugoročnije politike selilaštva istaknuo je kako se lik selioca duboko promijenio. Danas je to vrlo razvijena i stručna radna snaga i kao takvu potrebno ju je smatrati istinskim prijenosom izvora iz zemalja porijekla u zemlje iseljenja. Nobelovac Sen izrazio je želju za većim ulaganjem u poboljšanje životnih uvjeta selilaca u zemlji u koju dolaze, stvarajući tako preduvjete za razvijanje njihove konstruktivne, političke i društvene uloge u državama koje ih primaju.
Pojava selilaštva u svijetu u sve je većem zamahu. Procjenjuje se da oko 130 milijuna ljudi, odnosno 2,2% svjetskog pučanstva, boravi izvan matične zemlje. Milijuni ljudi svake godine iz različitih razloga, vrlo često dramatičnih i pod prisilom, sele u druge zemlje i na druge kontinente. U Europi zahtjev za pružanjem primjerenog odgovora na pojavu premještanja masa ljudi postaje sve žurniji, a formuliranje zajedničke europske politike već je sada postala nužnost. Taj međunarodni skup u Rimu ne predstavlja usamljenu inicijativu već je vrhunac bezbrojnih kulturalnih pothvata koji se već niz godina priređuju diljem Europe u cilju što boljeg sagledavanja pojave selilaštva te iznalaženja najboljih rješenja za probleme selilaca.