Rama, (IKA) – Tema četvrtoga dana seminara o fenomenu nasilja, u četvrtak 7. srpnja, koji se odvija u Kući mira u Rami od 4. do 8. srpnja a u organizaciji Franjevačkog institutu za kulturu mira, bila je “Uloga medija u generiranju kulture nasilja”. Nakon jutarnje mise koju je predvodio fra Ante Vučković, o temi je govorio mr. Ivica Šola. Predavanje je podijelio u tri dijela. U prvom dijelu pod naslovom „Geneza medija u RH kao geneza nasilja” govorio je o nastanku vodećih medija u RH kao proizvodu fizičkog, moralnog i zakonskog nasilja. Na konkretnim je primjerima pokazao da su oni temeljni kreatori javnoga mnijenja, koje se vodi publicitetom zla kao temeljnim kriterijem te propagandom nasilja kao najkurentnije tržišne robe. Mediji su skup bitnih laži i nebitnih istina te je stoga sve veća važnost usmene predaje o ljudima, stvarima i događajima, rekao je predavač dodavši da je više nasilja u samim medijima nego u stvarnom životu. U drugom dijelu izlaganja naslovljenom “Etički kodeksi hrvatskih medija, cinizam samoregulacije” govorio je o zakonskim i etičkim vidovima suzbijanja kulture nasilja u medijima. Na primjeru konkretnoga etičkog kodeksa jedne medijske kuće pokazao je da su etički kodeksi „smokvin list” koji treba zamagliti ideološki i tržišni fundamentalizam. Naime, dok etički kodeksi bujaju, kao i pravna regulativa, nikada više nije bilo kršenja tih kodeksa. Nabrojio je 12 primjera teških kršenja, a zbog kojih nitko nije odgovarao. Osvrnuo se i na spregu politike i medija zbog čega je i moguće takvo ponašanje. To je sve zajedno dovelo do toga da je nasilje postalo normalno, o čemu je predavač govorio u trećem dijelu svoga predavanja. Govoreći o novim medijima i učincima nasilja upozorio je na mimetički (oponašajući) karakter nasilja koji se događa u susretu s televizijskim programom i internetom. Primarni faktor socijalizacije kod djece i adolescenata, kako istraživanja pokazuju, nije više obitelj nego Internet (tzv. društvene mreže), koje vrve zloporabama. Trenutačno najveća opasnost na Internetu je seksualno nasilje. Budući da još ne postoje podaci za RH, mr. Šola se služio podacima UN-ovih agencija i nekih susjednih zemalja. Dvadeset do četrdeset posto djece do 12 godina ima kontakt s pornografskim sadržajem, od toga se polovica nakon što ih je konzumirala ponovno vraća na te sadržaje čime dobivaju sliku seksualnosti kakvu prikazuju ti mediji, 150 milijuna djevojčica bile su žrtve seksualnog zlostavljanja u svijetu (UN izvješće iz 2009.) a što se tiče pedofilije 54.000 djece je nestalo i dva milijuna je navedeno kao žrtve prostitucije. Zaključuje da veća kohezija u obitelji smanjuje „bježanje” u „virtualni svijet”, što je i znanstveno potkrijepljeno. Djeca i mladež iz problematičnih obitelji mnogo lakše postaju žrtve nasilnika skrivenih iza lažnih i ukradenih identiteta. Stoga, unatoč iznesenim činjenicama koje su poražavajuće, nismo nemoćni i nevažni. Mr. Šola je – u radionicama koje su uslijedile u poslijepodnevnom programu – ohrabrio sudionike seminara da prepoznaju svoju ulogu i odgovornost u sprječavanju nasilja jer geneza kulture nasilja nije moguća bez njegove navezanosti na neke antropološke datosti. Potaknuo ih je na samoorganiziranje roditelja i odgojnih djelatnika, a kao pozitivan i uspješan primjer iznio je projekt GROZD (Glas roditelja za djecu), koji je uspio spriječiti svojom inicijativom i lobiranjem kod zakonodavaca neke neprihvatljive tendencije u tzv. “spolnom odgoju djece”. Potaknuo je organiziranje slične udruge i pokreta i u surječju medijskog nasilja. Upozorio je i na pravo na djetinjstvo jer se već od najranije životne dobi djeca pripremaju za divljačku kompetitivnost (uče jezike i druge vještine već prije školske dobi) te se kriteriji odgoja prilagođavaju kriterijima tržišta. U tom je svjetlu istaknuto da djecu treba odgajati za ljude a ne za “proizvođače i potrošače”. O nasilju u obitelji bit će govora zadnjega dana programa, u petak 8. srpnja, o kojem će govoriti dr. fra Šimun Bilokapić i dr. s. Rebeka Anić. Na cjelovitom programu, koji animira i vodi ravnatelj Instituta fra Mijo Džolan, sudjeluje više od 50 sudionika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.