Zagreb, (IKA) – U organizaciji Iranskog kulturnog centra, u Novinarskom domu u Zagrebu u utorak, 2. lipnja održan je seminar s temom “Suživot i mir među religijama”. Goste predavače iz Irana, predstavnike različitih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, kao i druge javne djelatnike na području međureligijskog dijaloga pozdravio je veleposlanik Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj Mohammad Hassan Fadaifard. On je istaknuo da religije nisu ostale ograničene na privatnu sferu i našle su put u društvenu i javnu domenu. Vjerujemo da moramo surađivati kako bi podigli razinu razumijevanja i poštovanja među vjernicima da bismo svojim društvima dali humaniji i sigurniji život s blagostanjem. U svojem kolektivnom naporu ne trebamo izgubiti iz vida načela koja na koja pozivaju naše religije, da budemo snošljivi, da poštujemo druge i da osjećamo suosjećanje za one koji pripadaju drugim religijama. Dijalog među vjernicima može donijeti plod mira i prijateljstva ako se to čini u skladu s načelom ravnopravnosti i dostojanstva svih strana i ako se temelji na dobrim namjerama, rekao je veleposlanik.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Ševko Omerbašić kazao je da su teme poput mira i međureligijskog dijaloga danas toliko važne da je gotovo nezamislivo održati neki međunarodni skup a da se o njima ne raspravlja.
Izaslanik ministra kulture i predsjednika Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Bože Biškupića, tajnik Komisije Franjo Dubrović kratko je podsjetio na prava koja uživaju vjerske zajednice u Hrvatskoj, a u osvrtu na seminar istaknuo je kako valja težiti suradnji između kršćana i muslimana, što boljem međusobnom upoznavanju, ali ne samo kršćana i muslimana, već i drugih religija i naroda.
Pozdravljajući sudionike seminara, dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. Anto Mišić istaknuo je kako se na tom fakultetu uz studij filozofije izvodi i studij religijskih znanosti kojemu je jedna od osnovnih svrha priprava mladih ljudi za međureligijski dijalog.
Prvo izlaganje, na temu “Dijalog, a ne sukob civilizacija” održao je dr. don Ivan Grubišić. Istaknuo je da dijalog traži određene pretpostavke. Dijalog pretpostavlja slobodu sugovornika, kao i slobodu čovjeka, jer bez slobode nema dijaloga, vlada monolog. Treba poštivati i prihvatiti kao pretpostavku da su ljudi i kulture i stupnjevi civilizacije različiti i da treba različitosti prihvatiti ne kao poticaj na sukob ili isključivost, nego na shvaćanje različitosti koje obogaćuju čovjeka i onoga s kojim vodi razgovor.
Zastupnik židovske manjine u iranskome parlamentu Maurice Motamed govorio je o suživotu Židova i Iranaca. Polazeći od svetih izvora judaizma, Tore i Talmuda, predstavio je primjere suživota i suradnje Iranaca i Židova kroz stoljeća zajedničke povijesti. Podsjetio je kako su iranski Židovi najstarija vjerska manjina u toj zemlji. Iran je uvijek bio prostor za razvoj i opstanak židovskog naroda. Iznoseći niz povijesnih činjenica o prisutnosti Židova, Motamed je istaknuo kako sve to ukazuje kako su iranski Židovi bili neodvojivim dijelom iranskog društva. Usmena predaja raširena među iranskim Židovima kao i postojanje groba židovskih proroka i velikana u Iranu ukazuju na povijesne i vjerske korijene iranskih Židova.
O islamsko-kršćanskom dijalogu u globaliziranom svijetu govorio je mr. Tomislav Kovač. Predavač je istaknuo dao kao pretpostavka dijalogu postoji nekoliko razloga. Jedan od njih je taj, da muslimani i kršćani danas čine više od polovice stanovništva. Islam i kršćanstvo, kao i židovstvo monoteističke su religije. Premda imaju različito shvaćanje Boga i objave, zalažu se za zajedničke moralne vrijednosti. Islam i kršćanstvo predstavljaju dva svijeta među kojima je u prošlosti bilo sukoba, a danas su dvije kulturne i duhovne civilizacije koje danas prolaze kroz mukotrpne promjene. Stoga, ističući neke pojedinačne i zajedničke teološke, političke, civilizacijske i etičke izazove koje globalizacija pruža islamskoj i kršćanskoj vjeri, autor je predstavio i neke načine na koje bi one mogle zajednički odgovoriti. Kovač je istaknuo da religija nije ideologija, već poruka ljubavi, stoga mir i zajedništvo moraju biti u središtu njihova zalaganja.
U predavanju “Suživot i mir među religijama” jerej Mihailo Majk Žikić iz Srpske pravoslavne Crkve rekao je da je religija uvijek odnos čovjeka prema Bogu, i budući da je taj odnos pozitivan on je svakako i miroljubiv, a miroljubivost uvijek podrazumijevaju zajednički život različitih i to je svojstvo svih religija.
Član znanstvenog vijeća Sveučilišta Imam Sadik u Teheranu dr. Mohsen Alviri govorio je o temi “Religijska konvergentnost u civilnoj državi u doba proroka Muhameda”. Temeljeći predavanje na svetim izvorima Islama Kur’ana i hadisa o pitanju međureligijskog dijaloga, predavač je u izlaganju kao primjer istaknuo kako se to pitanje zapaža u Islamu već u prvim godinama po njegovoj objavi, te je do danas jedna od glavnih odlika Islama. To je potkrijepio primjerima iz Kur’ana koji potvrđuju težnju Islama prema međureligijskom približavanju i poštivanju drugih religijskih zajednica. Kratko se osvrnuo i na sporazume koje je Poslanik Muhamed potpisao s predstavnicima drugih vjerskih manjina, te posebno istaknuo prava koja su im tim sporazumima bila zajamčena, ali i njihove odgovornosti.

U drugom dijelu seminara „Suživot i mir među religijama” prvo predavanje održao je potpredsjednik Mešihata Islamske zajednice u RH Aziz ef. Hasanović s temom “Uloga religija u dijalogu između civilizacija”. Podsjetio je da se pažljivim čitanjem svetih knjiga svih nebeskih objava može primijetiti da obiluju različitim vidovima komunikacije i dijaloga svih vjerovjesnika sa svojim sljedbenicima i drugim narodima. Stoga, uzajamna suradnja i miroljubiv suživot između sljedbenika Knjige i drugih nikako ne znači dijalog u nekim doktrinarnim pitanjima u kojima se oni razilaze ili odstupaju od principijelnih pitanja radi prividnog mira i konsenzusa, nego u onome što je od koristi za čovjeka, zaštiti njegovih prava i dostojanstva, eliminaciji nasilja i terora, suzbijanju neprijateljstva, rješavanju problema ljudi i osiguranju života dostojnog čovjeka što su sve zajednički postulati nebeskih objava, a koji su prihvaćeni i primijenjeni u pozitivnom zakonodavstvu i u skladu su s općim pravima i poveljama o pravima čovjeka, rekao je Hasanović te iznio niz primjera zajedničke suradnje vjerskih zajednica u Hrvatskoj na tim načelima.
O temi “Papa Ivan Pavao II. i međureligijski dijalog” govorio je dr. Božidar Nagy. Uvodno je istaknuo da II. Vatikanskim saborom nastaje novo razdoblje u odnosu prema nekršćanskim religijama. No, podsjetio je kako tek dolaskom Ivana Pavla II. za poglavara Katoličke Crkve taj dijalog potpuno saživljuje i počinje u praksi. Na svojim mnogobrojnim međunarodnim putovanjima, posjećujući razne zemlje, Papa je u svom programu uvijek imao i po jedan međureligijski susret s predstavnicima drugih religija koje žive u toj zemlji. Iz bogate i široke djelatnosti Ivana Pavla II. predavač se posebno osvrnuo na tri velika skupa koja je sam Papa potaknuo, a posebno su označili razdoblje međureligijskog dijaloga posljednjih dvadesetak godina. Prvi od njih je povijesni molitveni susret za mir u Asizu, 27. lipnja 1986. godine, drugi se zbio 13 godina kasnije u jeku pripreme za Veliki jubilej kada je u listopadu 1999. godine u Vatikanu održan veliki međureligijski skup od nekoliko dana, i naposljetku treći svjetski molitveni religijski skup ponovno u Asizu u siječnju 2002. godine.
Članica znanstvenog vijeća Sveučilišta Šahid Behešti prof. Jamileh Alamol Hoda u predavanju na temu “Izazovi u edukaciji mira” posebno se osvrnula na problematiku dostizanja mira i miroljubivog života, što je oduvijek bila jedna od najvažnijih briga čovječanstva. U današnjem globalizacijskom vremenu, pitanje obrazovanja mira nametnulo se kao nužnost jer globalizacija uklanja granice između pojedinaca, društava i kultura, te stvara uvjete za pristup područjima koja su nekad bila rezervirana za pojedinca, određenu društvenu skupinu, državu ili kulturu. Interakcija kultura se ne događa olako i bez otpora. Stoga, paralelno s globalizacijom i urušavanjem granicama, razvija se i želja za čuvanjem svih individualnih, grupnih, nacionalnih i regionalnih obilježja. Jačanje želje za samoočuvanjem u metežu globalizacije, proizvodi fanatizam i nasilje, stoga je odgoj za mir veliki izazov za sve, upozorila je predavačica.

Posljednje predavanja na seminaru s temom “Miroljubiv suživot vjernika u Islamskoj Republici Iran” održala je predstavnica Centra za međureligijski dijalog iz Teherana Hayden Ramazan Rostamabady. U uvodu izlaganja nazočne je upoznala sa člancima ustava Islamske Republike Iran koji se odnose na vjerske manjine i njihova prava. Ustavom se tako jamči vjerskim manjinama zastupničko mjesto u Medžlisu (parlamentu), vjerska svetišta, pravo na osnivanje udružena, škola, sportskih i obrazovnih centara, staračkih domova, novinska i izdavačka djelatnost, groblja, te pravo na promicanje nacionalne i kulturne baštine. Predavačica je istaknula kako trenutno vjerske manjine imaju pet zastupnika u Medžlisu. Kratko je predstavila i djelatnost Centra za međureligijski dijalog.
U živoj raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja, predavači su odgovorili na niz pitanja vezanim uz praktično djelovanje i život vjerskih manjina u Iranu.