SENJ: SVEČANIM MISNIM SLAVLJEM ZAKLJUČENO OBILJEŽAVANJE "FILIPOVE GODINE"

Senj, 26. 4. 1999. (IKA) – Svečanim misnim slavljem na staroslavenskom jeziku u Senju je 25. travnja zaključena Godina biskupa Filipa. Godina je otvorena 29. ožujka 1998., odnosno na dan koji je naznačen na pismu pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu. Uz sudjelovanje mnoštva vjernika, misu je predslavio riječko senjski nadbiskup Anton Tamarut zajedno sa članovima Nadbiskupijskog odbora za proslavu – mons. dr. Milom Bogovićem, mons. dr. Ivanom Devčićem, dr. Ilijom Čabrajom, svojim tajnikom mr. Emilom Svažićem, senjskim župnim vikarom Matijom Rašpicom i župnikom Milom Čančarom, a Krmpotićevu staroslavensku misu pjevao je za tu prigodu katedralni zbor “Sv. Cecilija”.
“Filipova godina” započela je na dan kada je prije 750. papa Inocent IV., 29. ožujka 1248., uputio senjskom biskupu Filipu pismo kojim mu dopušta da se u njegovoj katedrali i na širim slavenskim područjima može slaviti misa na narodnom, staroslavenskom jeziku.
U uvodnom obraćanju okupljenim vjernicima i gledateljima Hrvatske televizije, koja je misu izravno prenosila, osvrćući se na tu veliku obljetnicu nadbiskup Tamarut, među ostalim, je istaknuo: “To je velika povlastica koja je dodijeljena ne samo senjskoj Crkvi nego čitavoj Crkvi u Hrvatskome narodu. To je bio svojevrstan kamen međaš u povijesti ne samo crkvenog života na ovim našim prostorima, nego i hrvatske kulture i književnosti”, upozorivši kako se “nije smjelo proći šutke preko ove slavne obljetnice”. “Bilo bi poželjno da se ona i u široj hrvatskoj javnosti snažnije obilježila, nego što se to stvarno dogodilo”, rekao je riječko-senjski nadbiskup.
U povodu današnje nedjelje Dobrog Pastira, nadbiskup Tamarut održao je zatim prigodnu propovijed, koju je zaključio riječima: “I dok danas zaključujemo ‘Filipovu godinu’, ne zaboravimo da ćemo se biskupu Filipu, njegovim suradnicima, našim popima glagoljašima pravo odužiti samo tako, ako danas mi odgojimo njihove nasljednike, nove svećenike, koji će nastaviti njihovo djelo, koji će se i danas, poput njih i poput Isusa dobrog pastira, nesebično zalagati za slavu Božju, za duhovno, moralno i nadnaravno dobro našega naroda”.
Na kraju mise, svima koji su pridonijeli obilježavanju te obljetnice obratio se uime nadbiskupijskoga i gradskog odbora za njeno obilježavanje mons. dr. Mile Bogović. On je osobito zahvalio Hrvatskoj televiziji što je uočila važnost proslave za cijelu Hrvatsku i omogućila da iz senjske katedrale “po cijeloj Lijepoj našoj odjekne isti onaj jezik koji je odjeknuo 1248. iz usta biskupa Filipa”.
Papa Inocent IV. prije 750. godina pismeno je odobrio molbu tadašnjega senjskog biskupa Filipa, koji ga je molio za dopuštenje liturgijske uporabe glagoljice i staroslavenskog jezika, kojim se već služio kler u Slavoniji. “Slavonija” je, naime, upotrijebljena kao širi pojam za krajeve gdje se govorilo slavenski. U ondašnjim pismima često je tim nazivom bila obuhvaćena Hrvatska, Dalmacija i Bosna, što bi značilo da je biskup Filip dobio dopuštenje za uporabu glagoljice u svim spomenutim krajevima, gdje god je postojala glagoljaška tradicija. Do tada je staroslavenski jezik i glagoljicu koristilo samo seosko svećenstvo, koje je često zbog toga imalo probleme. Zahvaljujući biskupu Filipu, glagoljica ulazi u katedralu, a staroslavenski se jezik upotrebljava na svečanim misama. Tim je događajem ujedno postavljen i temeljni kamen za uzlazno razdoblje hrvatske glagoljske kulture 14. i 15. stoljeća.