Zagreb, (IKA) – U povodu službenog predstavljanja Deklaracije europskih muslimana u Zagrebu 24. veljače, koju je njezin autor, predsjednik Rijaseta islamske zajednice BiH reis-ul-ulema dr. Mustafa Cerić sročio još u studenome protekle godine, a prvi put javno predstavio prije mjesec dana u Ljubljani, čelnik Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić, izjavio je u razgovoru za Vjesnik od petka 17. veljače, kako ta deklaracija ozbiljno postavlja pitanje nije li krajnje vrijeme da se prestane provoditi nasilje u ime vjere.

Upitan, naime, koji su temeljni ciljevi Deklaracije europskih muslimana, Omerbašić je istaknuo kako je prvi od njih popraviti neupitno lošu sliku islama i muslimana na Zapadu, a koju su naročito ugrozili antiteroristički zakoni koji daju pravo vlastima u Europi da sve što je islamsko drže pod sumnjom ili čak i protjeraju iz Europe. Druga stvar jest različitost koja razdvaja muslimane po rasnoj, nacionalnoj, geografskoj podjeli i nepostojanje nikakvih vjerskih autoriteta na univerzalnom planu, budući da islamskom zajednicom u Europi vladaju laici, nerijetko ljudi koji su samo prividno vjernici, istaknuo je Omerbašić.
Što konkretno znači zahtjev za institucionalizacijom islama u Europi, Omerbašić je rekao kako bi sve europske zemlje trebale službeno priznati islam, poput Austrije, Hrvatske, Belgije i Španjolske, čime bi najbolje pomogle institucionalizaciji vjere, jer u zapadnoj Europi ne postoje domicilne institucije muslimana. Potporom europskim muslimanima vlasti bi im pomogle da se osamostale i učine neovisnim o bliskoistočnim zemljama, čime se smanjuje opasnost od njihova politiziranja, naznačio je. Zahtjev Deklaracije da se islamska pitanja u Europi prošire s vjerskih na društvena, Omerbašić pak tumači na način da je muslimanima u Europi potrebno omogućiti koristiti neke od društvenih aktivnosti po šerijatu, odnosno zakonima islama, kao što su npr. vjenčanja, ali i pitanje hidžaba (marama kojom muslimanke pokrivaju glavu u javnosti), pravo muslimana na prehranu po islamskim propisima u državnim i javnim ustanovama te niz drugih pitanja koja čine javni i društveni život muslimana.

Upitan nadalje je li ideja euroislamskog pokreta rođena iz spoznaje da europski muslimani više ne smiju biti taoci politike useljenih azijskih i afričkih muslimana, Omerbašić je potvrdno odgovorivši nadodao i kako je za njih otežavajuća okolnost bila ta što su domicilni europski muslimani živjeli uglavnom pod komunističkim režimima te su bili izolirani, jer niti je Europa o njima vodila računa niti su oni mogli voditi računa o euroislamu. Premda Europa stalno ima problem s islamofobijom, čega se mora odreći, euro-muslimani ne žele prebacivati odgovornost samo na jednu stranu, nego žele objektivno iznijeti nedostatke obiju strana, izjavio je Omerbašić.
Na upit kako kane promovirati program za borbu protiv nasilja u svijetu, koji Deklaracija ističe kao nužan, Omerbašić je rekao kako će to učiniti najprije putem odgoja i edukacije za nenasilje, s čime treba početi od obitelji. Osim toga, istaknuo je kako moramo biti još glasniji kad je u pitanju terorizam. Najveća bolest muslimana na Zapadu je samoizolacija, za što snose odgovornost i europska društva i vodstva muslimana, zaključuje Omerbašić.