Šibenik, (IKA) – Vjernici grada Šibenika i Šibenske biskupije proslavili su u ponedjeljak 29. rujna svetkovinu svog nebeskog zaštitnika svetog Mihovila arhanđela. Svečano misno slavlje na Trgu Republike Hrvatske i procesiju ulicama grada predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Uz predvoditelja u slavlju su sudjelovali i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, biskupi hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, gospićko-senjski Mile Bogović, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić te biskup domaćin Ante Ivas.
Proslava blagdana sv. Mihovila u Šibeniku okupila je više tisuća vjernika. Uz predstavnike župa Šibenske biskupije u ophodu starim dijelom grada i rivom sudjelovale su i brojne civilne udruge, škole, vrtići i kulturno-umjetnička društva. Drugu godinu na proslavi sveca zaštitnika sudjelovala je i šibenska gradska straža. Sudjelovala su i djeca prve Katoličke osnovne škole iz Šibenika. Sve ih je na početku misnog slavlja pozdravio je biskup Ivas. “Mihovil je ugrađen u naše temelje i povijest i svekoliku baštinu našu. Bog je naša baština. Ono najljepše što smo primili od naših predaka”, poručio je biskup Ivas. Pozvao je vjernike na izgradnju grada i biskupije kako bi sve predali u nasljeđe još ljepše i sretnije. Zato danas molimo i u molitvi želimo slaviti svetkovinu svoga zaštitnika da Šibenik i Šibensku biskupiju gradimo u duhu kršćanske ljubavi, suradnje i solidarnosti, u duhu suodgovornosti i zajedništva, usred sve veće sebičnosti koja rađa otuđenošću, kazao je biskup Ivas.

U homiliji nadbiskup Prenđa aktualizirao je neka od pitanja s kojima se susreće današnji vjernik. “Za kršćanina vrlo je bitno spoznati da je naša povijest povijest spasenja po Isusu Kristu. To označuje činjenicu da je Bog zbog svoje opće spasenjske volje zahvatio u povijest čovječanstvu kao cjelinu i u njoj u Isusu Kristu ponudio svim ljudima svoje spasenje i da su se njegova milost i opravdanje u čovječanstvu faktično povijesno konkretno realizirali. Posebna oznaka tog Božjeg ulaska u povijest dijaloška struktura: To znači da se Božji poziv na suradnju u izgradnji sadašnjeg i budućeg svijeta, obraća slobodi pojedinca i slobodno se prihvaća u vjeri koja je sloboda prožeta Božjom milošću koja djeluje u nama. Iz te slobodno prihvaćene stvarnosti Kristova zahvata u ljudsku povijest, vjernik, kršćanin, katolik, u svakom vremenu vidi svoje zadatke u samome sebi, u svojoj okolini, u svojoj povijesnoj zajednici, odnosno u narodu, kao i u svojoj duhovnoj zajednici Crkvi”, poručio je zadarski nadbiskup, istaknuvši kako je pitanje od presudne važnosti za svakog vjernika “Kako se suočiti s još uvijek golemom količinom i snagom zla, u sebi, u svakoj osobi, u društvu?”
Odgovore na ta pitanja, kako kaže nadbiskup Prenđa, vjernici su dobili i ovih dana u liku i životu blaženog Alojzija Stepinca. “Proslava desete godišnjice proglašenja blaženim tog velikana našega naroda, naše vjere i naše Crkve, pokazala nam je put kako odgovoriti na pitanja koja nam postavlja sadašnjost u našem kršćanskom življenju. Kardinal Stepinac je vrlo suvremen kada se govori o očuvanju našeg vlastitog identiteta, hrvatskog i katoličkog. Rodoljublje, bez fraziranja, držao je evanđeoskom vrijednošću. Toga se držao i na optuženičkoj klupi za vrijeme montiranog procesa tadašnje komunističke vlasti. I mi danas trebamo odbacivati zaborav o evanđeoskoj vrijednosti ljubavi prema Domovini koji sve više prijeti. Taj junak vjere i ljubavi svjedočio je nesalomljivo kako to spada u temeljno pravo svakog čovjeka i cijelog naroda, a da se ne ugroze ista prava drugih ljudi. U novim povijesnim mijenama u kojima naša Domovina vidi sebe u zajednici naroda Europe, mi katolici moramo biti svjesni da naš kršćanski stav prema zajedništvu starog kontinenta bitno određuje naša katolička vjera. Ona je kroz četrnaest stoljeća bitno obilježavala naš odnos prema Bogu i njegovim pravima nad svijetom kao i naš odnos prema pravima čovjeka u njegovoj individualnoj i njegovoj obiteljskoj i društvenoj dimenziji. Zašto je važno tako gledati na našu sadašnju duhovnu, pa onda i društvenu zbilju. Mi osjećamo u ovom trenutku naše stvarnosti kako se govor o Bogu u javnosti marginalizira, kao da pitanje etike i morala u novom hrvatskom društvu nije prioritetno za zdravlje i razvoj našega društva”, kazao je nadbiskup Prenđa.

“Tom identitetu je izazov stav prema pitanju života u mentalitetu društva, u medijima, u samim obiteljima i u sustavu odgoja i obrazovanja djece i mladih. Čini se da se previše pažnje i energija posvećuje pitanjima materijalnog napretka društva, a ta životna pitanja ostaju po strani, ne bez velike štete i za sam materijalni napredak u društvu, a posebno za duhovno stanje društva. Tu je i prevažno pitanje obitelji. Mi vidimo da se sve češće u javnosti bez prikrivenih namjera napada kršćanki pogled na brak i obitelj; bračna vjernost i stabilnost braka prikazuje se i tumači tradicionalizmom koji bi već bio zreo za napuštanje. Mirno se gleda na brojne razorene obiteljske zajednice. Izruguju se među mladima kršćanski stavovi o predbračnom moralu i čistoći kao idealu i jamstvu za istinski vjerni život u braku. Glede odgoja mladeži, već u školama, a onda i u javnosti, o spolnom i obiteljskom odgoju, vlada velika pomutnja koja rezultira brojnim bolestima, dakle posljedicama koje pogađaju ne samo mlade nego cijelo društvo. Tu je i prevažno pitanje pravde u našem društvu. Uistinu se vodi velika bitka za pobjedu dobra u savjestima moćnih i bogatih, svih onih koji odlučuju na bilo kojoj razini društva i koji su odgovorni kako će sutra izgledati naše društvo; hoće li biti zajednica koja poštuje sposobnost i poštenje ili će prevladati interes i hladni karijerizam što rezultira pogubnim skepticizmom… Našoj Crkvi pak, našem crkvenom pastoralu, izazov su pitanja prenošenja vjere na mlada pokoljenje, pitanje kateheza u župama i pitanje solidnog vjeronauka u školama. Pitanje evangelizacije društva, navještajem i svjedočenjem životom, jest trajni izazov našoj Crkvi. Koga od nas ne bi trebalo mučiti pitanje prisutnosti vjernika u javnim institucijama društva i njihovoj legitimnoj ulozi da mogu svoju vjeru svjedočiti u svim područjima života, u kulturi, privredi, politici, vojsci i policiji a da ne budu optuženi za fundamentalizam u nametanju stavova sekularnoj stvarnosti u ovom društvu. Pitanje stava prema vrijednosti života od začeća do prirodne smrti kao i spomenutog pitanja obitelji je veliki test za svakoga katolika, bilo da je riječ o zakonodavnoj sferi u kojoj se mogu već naići uporišta za redefiniciju što je to obitelj i koji su njezini zadaci”, istaknuo je zadarski nadbiskup.

“Pitanje je li religija privatna stvar ili javna činjenica spada u izazove i u bitke ovoga trenutka. Mi smo svjedoci određenih pojava u hrvatskom društvu koji nose oznaku alergičnosti i agresivnosti kada se radi o zastupanju katoličkih stavova u sredstvima javnog priopćavanja zaboravljajući da ta sredstva moraju biti sredstvo javnog interesa a ne pojedinih grupa u društvu koje se nastoje nametnuti većini u ime manjinskih prava koje zaista treba poštivati kao što treba poštivati i prava većine. Crkvi se zbog toga prigovara da ulazi u područja života koja njoj ne pripadaju. Kardinal Tarcizio Bertone, državni tajnik pape Benedikta XVI., je na susretu s nama hrvatskim biskupima, što je izneseno i u priopćenju u za javnost kazao i ovo: Iako potvrđujući da su za donošenje državnih zakona mjerodavni Vlada i Sabor, jasno je da biskupi mogu izražavati svoja mišljenja i sa svrhom da zakoni budu izmijenjeni i poboljšani. Također je u suglasnosti s hrvatskim biskupima zaželio da se prikladno formirani katolici hrabro zauzmu u bavljenju vremenitim poslovima koji su njima na poseban način povjereni. Tako nas, braćo i sestre Božja Riječ nadahnjuje na uočavanje znakova vremena koji su za vjernike uvijek poticaj za djelovanje, sada i ovdje na crti Božjih misli o čovjeku i društvu, o njegovoj konačnoj sudbini. Poruka je ohrabrujuća. Nismo sami na putu teških i ozbiljnih nastojanja u obnovi svoje Crkve i svoga hrvatskog društva. Imamo jamstvo Božje nazočnosti u svijetu, po Isusu Kristu i, sada po njegovoj Crkvi”, zaključio je homiliju nadbiskup Prenđa.
Proslavi blagdana sv. Mihovila nazočili su i predstavnici šibenskih gradskih i županijskih vlasti predvođeni gradonačelnicom Nedom Klarić i županom Goranom Paukom. Misno slavlje simbolično je završilo plotunom iz gradskih topova na šibenskoj rivi.