Sarajevo, (IKA) – U siječanjskom broju „Svjetla riječi” uz temu broja „Od raja do interneta” promišlja Drago Bojić. Autor u tekstu „Čitanje u vremenu slike” ističe kako rasprave o budućnosti tiskanih medija, prije svega knjige i časopisa, stoljećima dominantnih medija, sežu u sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća i vežu se uz širenje i dominaciju televizije. Posvemašnja globalna prisutnost malih ekrana i razvoj digitalnih medija u posljednjoj četvrtini prošlog stoljeća dodatno će pojačati ove rasprave, a u naše vrijeme gotovo su svakodnevno tema okruglih stolova medijskih eksperata i ljudi u medijima.
Stipo Kljajić u tekstu „U obiteljskom zajedništvu” upozorava kako se danas redovno ponavlja kako je obitelj presudno važna, no često se ostane samo na konstataciji.
O problemu visokoškolskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, tj. mnoštvu visokoškolskih ustanova u tekstu „Država sveučilištâ i društvo neznanja” piše Boris Divković.
Sugovornik „Svjetla riječi” je filozof Konrad Paul Liessmann, sveučilišni profesor na Fakultetu za filozofiju i obrazovne znanosti Sveučilišta u Beču. On upozorava na negativnosti koje suvremena europska politika obrazovanja i studijskih sustava sa sobom donosi. Takozvano “društvo znanja” prema Liessmannu je samo “prazna floskula” i “velika zabluda” iza koje se krije kapitalizacija duha i opća, masovna i sveprisutna neobrazovanost.
U ovom broju je još jedan tekst koji se bavi odgojem i obrazovanjem. Boris Divković u tekstu „Kuće odgoja i obrazovanja” piše o katoličkim školskim centrima u Bosni i Hercegovini, u čijim klupama ponekad sjede djeca roditelja koji su pucali jedni na druge ili su se međusobno progonili, a škole se trude odgajati za mir i pomirenje.
O životu u tuđini piše Franjo Ninić. „Svjetlo riječi” donosi i reportažu iz sarajevskog naselja Dobrinja, te o planini Konjuh.
Sugovornica „Svjetla riječi” je i Zilka Spahić-Šiljak koja podsjeća kako se o Bogu treba govoriti, ali s mjerom, bez nametanja, licemjerstva i zloporaba. Iza Boga se ne smijemo zaklanjati i koristiti ga kao izgovor za nepravdu, nasilje, netoleranciju i izbjegavanje odgovornosti, zaključila je.
U ovom broju poseban višestrani prilog posvećen je jubileju, četiri stoljeća prve tiskane knjige u Bosni i Hercegovini „Nauk krstjanski, 1611.” fra Matije Divkovića.