Zagreb, 9. 3. 2001. (IKA) – Simpozij 100. godina Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda započeo je s radom danas, 9, ožujka, u Tribini grada Zagreba, a u povodu prošlogodišnjeg slavlja stogodišnjice istoimene Provincije. Simpozij želi dati presjek događaja i činjenica o životu i djelovanju te franjevačke provincije kroz proteklih stotinu godina, a cilj je Simpozija i tiskanje Zbornika o stogodišnjici Provincije. Simpozij je otvorio predsjedatelj fra Rajko Gelemanović, nekadašnji provincijalni ministar, pozdravivši sve nazočne goste, a posebno izlagače. Dobrodošlicu sudionicima simpozija uime cijele Provincije izrekao je i njezin provincijalni ministar fra Lucije Jagec istaknuvši kako je “to prigoda i poticaj svima da se napravi rezime djelovanja franjevaca kroz stoljeća u Sjevernoj Hrvatskoj, a napose u proteklih sto godina od kada postoji Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda”. Fra Emanuel Hoško je u svom izlaganju dao povijesni presjek “franjevačkih zbivanja” na teritoriju današnje Provincije te je rekao kako je “današnja Provincija nastala 1900. od tri franjevačke provincije sv. Križa (hrvatsko-slovenska), Sv. Ladislava (mađarsko-austrijska sa sjedištem u Zagrebu) i provincije sv. Ivana Kapistranskog koja se svojim dijelom protezala od Zemuna do St. Pöltena. Do utemeljenja Provincije u današnjim granicama došlo je zbog povijesnih razloga, ali i zbog ‘franjevačke krize’ na tom području. Franjevci su se podijelili u dvije struje tzv. reformate i opservante od kojih nije niti jedna htjela popustiti te je zbog toga i došlo do dijeljenja tri provincije i nastanka Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda”. Fra Emanuel posjetio je izlaganju i na brojne franjevce koji su zaslužni za utemeljenje i opstanak Provincije: fra Kaju Adžića, fra Marijana Jajića, fra Euzebija Fermenđina, a napose fra Vendelina Vošnjaka, koji je bio i utemeljitelj i prvi provincijalni ministar Provincije. Za njega je fra Emauel istaknuo kako je “riješio ‘krizu franjevaštva’ na našem prostoru, a premda je bio Slovenac, svim se srcem zalagao za Hrvate” te je njegovim zalaganjem nastala današnja Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Kroz sto godina Provincije djelovali su i mnogi poznati franjevci: fra Rafael Rodić, beogradski nadbiskup, fra Aleksa Benigar, Mihael Troha, itd.
Rad Simpozija je nastavljen izlaganjima koja bi treba prikazati rad i djelovanje franjevaca kroz sto godina: mr. Jože Škofijanca “Uspostava Hrvatske franjevačke provincije i slovenski franjevci”, fra Zorana Bibića “Društvo sv. Rafaela i briga za iseljenike u Americi”, fra Josipa Tretnjaka “Pastoralno služenje hrvatskom iseljeništvu u Europi”, fra Gracijana Biršića “U pastoralnoj službi hrvatskim iseljenicima u Australiji”, prof. Ane Pelčić “Prva godina ‘Ružičnjaka’ i hrvatska katolička publicistika”, akademika Ante Sekulića “Obnova Trećeg franjevačkog reda u prvim desetljećima 20. stoljeća” i kustosa iločkog gradskog muzeja Mate Batorovića “Štovanje sv. Antuna u kontinentalnoj Hrvatskoj u 20. stoljeću”.
Simpozij nastavlja sa svojim radom danas poslijepodne i u subotu 11. veljače prijepodne. (i03154hr/ms/mjb)