Remetinec, (IKA) – U prigodi 540. obljetnice prvog pisanog spomena mjesta i crkve u Remetincu u subotu 13. listopada održan je znanstveni skup “Povijesno-umjetnički pregled pisane i spomeničke baštine novomarofskoga kraja i okolice”. Simpozij je održan u župnoj crkvi BDM od Krunice u Remetincu u sklopu višednevnog programa obilježavanja te obljetnice, kao i 300. obljetnice zbornika misa “Remetinečkoga kantuala”. Župa Remetinec poznata je po duhovnim zvanjima, pa je tako u proteklih pola stoljeća u toj župi slavljeno više od 30 mladih misa, a zajedno sa župom Oštrice, koja je izdvojena 1993. godine, imala je više od 40 mladomisnika, te također velik broj ženskih redovničkih zvanja. Uz brojna duhovna zvanja, iz te je župe poniklo i veliko crkveno liturgijsko i knjižno blago, poput “Remetinečkog kantuala”, koji se čuva u varaždinskom franjevačkom samostanu, kamo je prenesen po ukinuću franjevačkog samostana u Remetincu. Zbornik sadrži 23 mise, uglazbljene potkraj 17. stoljeća, a jedna od njih, “Kratka misa oca Atanazija”, izvedena je na misnom slavlju, koje je nakon simpozija predvodio domaći sin mons. Lovro Cindori, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, i to na latinskom jeziku, koji je u propovijedi iznio sažetak remetinečkih obljetnica i presjek povijesti te župe. Okupljenima se obratio i domaći župnik preč. Josip Pavlek, koji je zahvalio svim svećenicima, odjevenima u stare misnice iz sačuvanog vrijednog liturgijskog blaga. Osobito je zahvalio sudionicima simpozija koji su tijekom višesatnih izlaganja približili bogatu povijest i baštinu novomarofskog kraja, gdje se smjestila i župa Remetinec. Red mise “Missa curta fratris Athanasy” iz “Remetinečkog kantuala”, o kojem je uoči misnog slavlja s povijesnog, crkvenog i kulturno-glazbenog stajališta izlagao veliki poznavatelj crkvene glazbe fra Petar Antun Kinderić, izveli su Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka. “Remetinečki kantual” najstariji je sačuvani zbornik franjevačkog glazbenog stvaralaštva na području današnje franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te prvi zbornik franjevačke barokne glazbe. Zapisao ga je franjevac Franjo Vogtsberger, koji je u Remetincu službovao u više navrata, pa tako i 1707., kada je prepisao mise i oblikovao “Remetinečki kantual”, koji je postao obrazac prema kojem su kasnije prepisivane mise u kantuale za ostale samostane provincije. Simpozij, koji je zaključen izlaganjem fra Kinderića, otvorilo je izlaganje vlč. dr. Stjepana Razuma, voditelja Nadbiskupskog i kaptolskog arhiva u Zagrebu, o prvom pisanom spomenu Remetinca iz 1467. godine. Mjesto Remetinec prvi se put spominje u pismu slavonskog bana i vlasnika grebenskog posjeda Ivana (Jana) Vitovca, upućenom 28. travnja 1467. g. papi Pavlu II., u kojem ga poziva da za crkvu i samostan u Remetincu podijeli hodočasnicima i pokornicima određene oproste, na što je Papa pozitivno odgovorio. Ta se isprava čuva u Tajnom vatikanskom arhivu, a pronađena je zahvaljujući prof. Andriji Lukinoviću, arhivaru Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu. Na skupu je o značenju remetinečke gotičke crkve iz 15. stoljeća u širem kontekstu sjeverozapadne sakralne graditeljske baštine govorila dr. Dijana Vukičević-Samaržija iz Instituta za povijest umjetnosti, dr. Irena Kraševac iz istog Instituta izlagala je o vrijednim neostilskim oltarima i ostalom neostilskom namještaju crkava i kapela Varaždinsko-topličkog i Zelinskog dekanata, prof. Jelena Ivoš iz Muzeja za umjetnost i obrt o liturgijskim tekstilnim predmetima i manjem broju sačuvanog crkvenog ruha, dok je vlč. prof. Vladimir Magić, predstojnik Metropolitanske knjižnice u Zagrebu, govorio o vrijednim književnim djelima župnih knjižnica i nekadašnje franjevačke samostanske knjižnice u Remetincu. Uputio je apel crvenim i svjetovnim vlastima da se sačuva preostalo veliko i neprocjenjivo blago od daljnjeg propadanja, kojem je izloženo u neadekvatnim uvjetima. Naglasio je da je očuvanje tog značajnog blaga i njegovo predstavljanje javnosti svima velika zadaća.
Prof. Božena Filipan govorila je o odnosu topličkog i grebenskog vlastelinstva i plemićkih obitelji te njihovim donacijama marijanskim svetištima, a dr. Pavao Maček o rodoslovlju grebenske grane i novomarofskog ogranka roda Erdody. Višednevne svečanosti proslave dviju remetinečkih obljetnica, koje su održane pod visokom pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, te u organizaciji župe Remetinec, grada Novog Marofa i ogranka Matice hrvatske Novi Marof, zaključene su u nedjelju 14. listopada koncertom kajkavskih crkvenih popevki, na kojem su nastupili zbor “Vokalisti sv. Jurja” iz Gornje Stubice i ženski vokalni ansambl “Fiola” pod vodstvom Ivana Kontenta, mješoviti zbor župe Remetinec pod vodstvom Vatroslava Maltara i zbor školske djece područne škole Remetinec.