Skradin, (IKA ) – U Skradinu je 9. svibnja održan simpozij o fra Lovri Šitoviću i njegovim latinskim i hrvatskim djelima. Fra Lovre rođen je u Ljubuškomu, u muslimanskoj obitelji, kao mladić primio je krštenje u Zaostrogu, postao franjevac, profesor i bio jedan od predpreporodnih prosvjetitelja. Još prije stotinu godina o njemu je pisano da je bio “mali musliman i veliki fratar”. Njegova Latinska gramatika pisana hrvatskim jezikom doživjela je tri izdanja, a u naše dane i dva ponovljena izdanja (1. i 3.). Simpozij o fra Lovri otvorio je dr. Pavao Knezović, a predavanje o kulturno-povijesnim koordinatama fra Lovre Šitovića održao je dr. Radoslav Katičić. O moralnom i duhovnom fra Lovrinu liku govorio je fra Gabrijel Jurišić. O fra Lovrinoj “Pismi od pakla” izlagala je Ines Srdoč-Konestra, a o izdanjima toga spjeva Mario Grčević. Tema pakla u hrvatskih baroknih propovjednika bila je tema predavanja Mije Korade. O društvenopolitičkim zbivanjima na hrvatskom etničkom prostoru u vremenu Šitovića govorio je Milko Brković, a o Ljubuškomu, fra Lovrinu rodnom gradu, u XVII. i XVIII. stoljeću predavanje je održao Radoslav Dodig. Fra Emanuel Hoško obradio je ustroj i djelovanje gramatičkih škola u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj, a o filozofskim učilištima iste Provincije slušatelje je upoznao Ivica Musić. O životu i djelovanju splitskoga nadbiskupa Stjepana Cupillija izlaganje je održala Lucija Radoš.
Druga sjednica simpozija započela je predavanjem Ljiljane Kolenić o ulozi i mjestu fra Lovre Šitovića u hrvatskom jezikoslovlju. Latinsko-hrvatsku gramatiku prikazao je fra Bruno Pezo, o istoj gramatici u kontekstu hrvatske gramatikologije govorila je Diana Stolac. Njezino mjesto u povijesti hrvatskoga jezikoslovlja pokušala je odrediti Anela Mateljak, dok je tematiku atribucije u njoj obradila Anastazija Vlastelić. Usporedbu Šitovićeve i Jakovljevićeve gramatike iznijela je Lucijana Bilić. Josip Grubeša pozabavio se glagolima u Šitovićevu i nedavno objavljenom davnom Lalićevu rječniku, dok su Šime Demo i Petra Košutar prikazali određene kulturne utjecaje, ili kako je riječi stranoga podrijetla fra Lovre prenosio u svoj jezik i svoja djela. Fra Ivan Karlić i Iva Mršić prikazali su fra Lovrino katehetsko djelo “List nauka kršćanskoga”. Bojan Marotti obradio je pitanje dočetka -h u genitivu množine imenica u Šitovića, dok je Ivan Bekavac Basić razlagao o “zapovidima u kojima se drži mnogo lipih gramatičkih uprava, aliti regulah”. Miljenko Buljac upozorio je na roman “Put bez sna” Ivana Aralice i prikazao kako je pisac uspio ocrtati neke karakteristike fra Lovrina lika. U raspravama su rasvijetljena mnoga pitanja. Dr. Knezović zahvalio je sudionicima, najavio da će se i sljedeće godine održati znanstveni skup i predavače pozvao na suradnju. Na skupu su sudjelovali građani Skradina, franjevci s Visovca i Šibenika kao i mjesni župnik, koji je predavačima pokazao nedavno uređenu vrijednu župsku knjižnicu. Trećega dana predavači su bili gosti Franjevačkoga samostana u Sinju. Razgledali su Tvrđavu, na kojoj je već postavljeno nekoliko brončanih postaja križnoga puta. Posjetili su svetište Gospe Sinjske, Samostanski muzej i knjižnicu. Franjevci su priredili zajednički objed. Gosti su preko Tomislavgrada pošli u Ramu, gdje su ih ugostili ramski franjevci, a onda su nastavili putovanje u Zagreb.
U Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” u Šibeniku 8. svibnja akademik Katičić, dr. Knezović, dr. Branka Tafra i ravnatelj knjižnice Milivoj Zenić predstavili su Zbornik o povjesničaru fra Stjepanu Zlatoviću, Šibenčaninu. Zbornik donosi predavanja sa simpozija koji su protekle godine o Zlatoviću organizirali Hrvatski studiji.