SIMPOZIJ O UTEMELJITELJU OPUS DEI-a
Vatikan
“Svetost za sve. Postati sveti obavljajući svoje dnevne dužnosti, svoj posao ma kako on bio skroman. Takva je svetost cilj koji mogu ostvariti svi kršćani”, poruka je blaženog Josemarie Escriva’ de Balaguera, osnivača Opus Dei-a.
Vatikan, 10. 1. 2002. (IKA) – “Svetost za sve. Postati sveti obavljajući svoje dnevne dužnosti, svoj posao ma kako on bio skroman. Takva je svetost cilj koji mogu ostvariti svi kršćani”, poruka je blaženog Josemarie Escriva’ de Balaguera, osnivača Opus Dei-a. O njemu, njegovom radu i misli, održava se Međunarodni kongres na Papinskom sveučilištu Svetog Križa. Uvodni je govor održao prelat Opus Dei Jose’ Echevarria, koji je bio dvadeset godina suradnik utemeljitelja te je govorio o ljudskom i intelektualnom profilu blaženika i napomenuo kako je njegova prava veličina i glavna poruka važnost svakodnevnog života. Giorgio Rumi, profesor suvremene povijesti na Sveučilištu u Milanu govorio je o poruci utemeljitelja Opus Dei-a pod civilnim a ne teološkim vidikom. Nastojao je uočiti što ta poruka govori današnjem čovjeku, koji ne mora biti vjernik, katolik i kršćanin. U razgovoru za Radio Vatikan profesor Rumi je napomenuo kako je jedno od obilježja pokreta blaženog Escriva’ činjenica da je otvoren nekršćanima ukoliko se njegovoj riječi i učenju približe bez predrasuda. Napomenuo je kako Escriva’ ima mnogo toga za reći suvremenom čovjeku. Na prvom je mjestu svakako njegovo razmišljanje o vremenu kao kušnji. Jedino vrijeme koje nam je na raspolaganju je ovo sadašnje i na temelju njega ćemo biti suđeni. U tom vremenu valja zaraditi kamate na povjerene nam talente i u tom svjetlu valja promatrati svoj rad kao put redovitog posvećenja. Prema tome svaki posao obavljen s ispravnom nakanom ima oslobađajuću ulogu. Rad je uporaba vremena i talenata na putu ljudskog usavršavanja, a za onoga tko vjeruje to je kršćansko usavršavanje. Ne traži se više od kršćana, od ljudi dobre volje da se udalje iz svijeta, kao nekad kad se smatralo da se monasi najlakše mogu posvetiti. Taj je put posvećenja kršćanskih laika prihvatio Drugi vatikanski koncil. Blaženi Escriva’ nije smatrao da je laikovo dostojanstvo niže. Naprotiv laik ima veće dužnosti i teret u suvremenom svijetu. Prema tome ima i dostojanstvo, pa i kad se radi o ženama. Laik nije nesvećenik. On je osoba, koja ima svoj prostor, rast i ulogu koju mora ostvariti u svom društvenom okruženju. Posebno je važan rad, koji laik ne obavlja za sebe, ne radi samo za novac niti za neko apstraktno savršenstvo. Radi se o savršenstvu služenja drugima, koje postaje služenje društvu, zaključio je profesor Rumi, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana. (j01162sv)