Blato, (IKA) – Prvi dio proslave 90. obljetnice utemeljenja Družbe kćeri milosrđa Trećeg samostanskog reda sv. Franje obilježen je 1. i 2. listopada simpozijem “Odgovor Družbe kćeri milosrđa Duhu Svetom tijekom vremena” u samostanskoj dvorani “Bl. Marije Propetoga” u Blatu.
Prvo predavanje “Društveno-povijesni kontekst Družbe kćeri milosrđa u Hrvatskoj od utemeljiteljičina djetinjstva do II. vatikanskog sabora” održao je dr. Jure Krišto. Podsjetio je kako je Družba na tim prostorima živjela u četiri države, pa time i kroz toliko političkih sustava i ideologija. Ističući strukturu i karakteristiku stanovništva otoka u doba djetinjstva Marije Petković, te osvrćući se na gospodarske situacije, dr. Krišto istaknuo je kako je u to vrijeme bio veliki prirast stanovništva, pa i siromaštva, koje je do punog izražaja došlo uslijed bolesti koje su pogodile vinovu lozu. Blato je u početku bilo pošteđeno od bolesti, no posljedice Prvoga svjetskog rata prouzrokovale su još više sirotinje, iseljavanje, siročad. Kratko se osvrnuo i na društveni život, te je rekao kako je u Blatu djelovalo nekoliko bratovština i drugih društava. Nakon osnivanja Družbe, uslijed gospodarske situacije, Marija Petković odlazi godine 1922. u prošnju što pokazuje u kakvoj je situaciji bila Družba. Trebalo je prehraniti ne samo sestre, nego i djecu. Krišto je upozorio kako su osnivanje prvih filijala u Subotici i Kragujevcu, tj. prvi koraci na istok, rezultat toga što se tamo sestrama nudio posao. Kratko je predstavio njihovo djelovanje do II. svjetskog rata, potom u tijeku samog rata, kada su vodile mnoga sirotišta, domove i odgojne ustanove za djecu i mlade. Novi uvjeti života i rada pod komunističkom vlasti onemogućili su mnoge djelatnosti koje je od svog osnutka razvila Družba te se usmjerava na župni pastoral i uzdržavanje župnih dvora. Na kraju je dr. Krišto podsjetio kako je II. vatikanski koncil označio preporod Crkve i poziv posebno redovničkim zajednicama da se vrate svojim izvorima i da se otvore prema svijetu, da postanu kreativne te da njihovo milosrđe postane kreativno, što se odražava i na Družbu.

Nastavljajući se na prethodno predavanje, dr. Vinicije B. Lupis izlaganje “Družba kćeri milosrđa i Blato tijekom 90 godina” temeljio je na istraživanjima Biskupskog arhiva u Dubrovniku i Državnog arhiva u Dubrovniku. Blato krajem 19. i početkom 20. stoljeća ima najveći broj stanovništva i doživljava svoj uspon, a istodobno i krah. To se nastavljalo u svim totalitarnim režimima, a II. svjetski rat s brojnim žrtvama ostavio je veliku duhovnu prazninu i trajne ožiljke koje i dan danas osjećamo. Totalitarni sustavi 20. stoljeća utjecali su na život Blata, a Marija Propetoga Isusa Petković sa svojim sestrama karitativnim i duhovnim radom bila je duhovni lijek u specifičnoj zajednici koja danas, početkom 21. stoljeća, ima dvostruko manje stanovnika. Predavač je nadalje predstavio niz gospodarskih institucija koje su djelovale na otoku te bile odraz bogatog života ali su istodobno značile mijenjanje društvene strukture otoka čije je pučanstvo gotovo isključivo živjelo od poljodjelstva. Situaciju na ekonomskom te duhovnom području izmijenila je jedna žena – Marija Propetoga. Osoba također različita od svojih suvremenika bio je Josip Marčelić. Njegova nastojanja da ljubav i pravda uvijek budu u pravoj harmoniji rezultirala je intenzivnim karitativnim radom na području Dubrovačke biskupije, a iz Blata zahvaljujući Mariji Petković kreće akcija koja se širi tadašnjom državom, ali i preko oceana, u Južnoj Americi.
Na kraju izlaganja, dr. Lupis predstavio je i dokument s potpisom Alojzija Stepinca iz godine 1940. kojim daje potporu apostolata Družbe, koju je Dubrovački ordinarijat zajedno s potporama drugih mjesnih ordinarija uputio Kongregaciji.

Posljednje predavanje prvog dana simpozija, o ulozi biskupa Josipa Marčelića u osnutku Družbe kćeri milosrđa, održao je dr. Stanko Lasić. Biskup Marčelić je u tijeku 34 godina upravljanja Dubrovačkom biskupijom činio velika djela, ali najveća je bila njegova uloga u osnivanju Kćeri milosrđa. Iz njegovih pisama jasno se vidi s koliko je elana i ljubavi pristupao tom djelu i koliko mu je radosti unijela Družba kćeri milosrđa u posljednjih devet godina života. Bila je to kruna njegova pastoralnog i osobito karitativnog djelovanja, rekao je dr. Lasić, te podsjetio na prvi susret biskupa i tada dvanaestogodišnjakinje Marije u katoličkoj školi sestara Ančela u Blatu. Kasnije u korespondenciji šalje joj duhovne savjete, te ju potiče da piše duhovni dnevnik. U osam godina napisao je 45 pisama. S ponosom se i danas nakon 90 godina može kazati da je. Na kraju je dr. Lasić podsjetio kako je Marija Petković željela da se biskupa službeno prizna utemeljiteljem. No, po preporuci samoga biskupa da nju proglasi utemeljiteljicom Družbe, Sveta Stolica iznašla je pravi izraz da je Družba nastala pod okriljem biskupa, rekao je dr. Lasić.