Vatikan, 4. 4. 1999. (IKA) – U tijeku uskrsnog bdijenja, “majke svih bdijenja” papa Ivan Pavao II. predvodio je 3. travnja u bazilici sv. Petra drevne liturgijske obrede Velike subote u čijem su središtu znakovi svjetla i vode koji predstavljaju Kristovu pobjedu nad tamom i smrću uz radosni Aleluja, koji je prvi puta odjeknuo nakon četrdesetodnevnoga liturgijskog vremena posta i pokore. U tijeku bdijenja Papa je podijelio sakramente krštenja, potvrde i euharistije osam odraslih katekumena iz 6 zemalja Europe, Azije i Afrike. Najmlađi katekumen, 14-godišnji Battista, najstariji 53-godišnji Kinez Paolo.
Nakon obreda blagoslova vode i paljenja uskrsne svijeće u predvorju bazilike, proslava je nastavljena u vatikanskoj bazilici gdje su u rukama vjernika gorjele tisuće svijeća. Prije nego će podijeliti sakramente, Papa je u propovijedi uputio osmorici novokrštenika poziv da budu “izvorni svjedoci Božje ljubavi”. Sve ih je potom podsjetio na poziv da od vjere učine duboko iskustvo, da budu “pokopani zajedno s Kristom kako bi mogli s njim hoditi u novom životu”. Govoreći zatim o trećoj i posljednjoj godini priprave za Veliki jubilej, posvećenoj Bogu Ocu, istaknuo je njegovu beskrajnu ljubav u trenucima Isusove muke i smrti, “čas u kojem je Sin napušten da sinovi budu spašeni; Sin je prezren i odbačen kako bi sinovi bili ponovno vraćeni; Sin umire kako bi se sinovi mogli vratiti u život”. Papa je zaključio propovijed ponovno potvrđujući srž kršćanske vjere: “Osuđen na sramotnu smrt Sin Čovječji, raspet i uskrsli, postao je kamen zaglavni života Crkve i svakog kršćanina…”. “To je naša vjera. To je vjera Crkve, dičimo se što je ispovijedamo na pragu trećeg tisućljeća jer je Kristov Uskrs nada svijeta jučer, danas i sutra”, zaključio je Sveti Otac.
U liturgiji su sudjelovali brojni kardinali, nadbiskupi i biskupi, a nazočan je bio i diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici. Euharistijske darove prinijelo je osam novokrštenika. Slavlje je završeno svečanim pjevanjem marijanske antifone “Kraljice neba, raduj se. Aleluja” koja se sve do Duhova moli namjesto molitve “Anđeo Gospodnji”.
Premda teško pokretan, Sveti Otac odbio je smanjiti svoje uobičajene dužnosti u tijeku Velikoga tjedna, te je predslavio sve važnije liturgije i pobožnosti, a u većini je nagovora govorio o patnjama izbjeglih kosovskih Albanaca i pozivao na prestanak bombardiranja SR Jugoslavije i nastavak traženja rješenja kosovske krize mirni putem. Papa je na Veliki četvrtak ujutro predsjedao misom posvete ulja, koje se koristi pri sakramentima krštenja, potvrde, svećeničkoga reda i bolesničkoga pomazanja, u bazilici sv. Petra, u zajedništvu s kardinalima, biskupima, te rimskim svećenicima i redovnicima, očitujući na taj način zajedništvo između Pastira sveopće Crkve i njegove braće u ministerijalnom svećeništvu. Na kraju slavlja okupljeni svećenici obnovili su svoja obećanja dana prigodom svećeničkoga ređenja. U Vatikanu se ove godine misa Večere Gospodnje nije, kao što je to uobičajeno, održala u “Papinoj katedrali” – bazilici svetoga Ivana Lateranskoga, koja se trenutno obnavlja. Svi u tome misnom slavlju prikupljeni milodari uobičajeno su namijenjeni u neku humanitarnu svrhu koju izabere Papa, ove godine su to žrtve potresa u Armeniji i Kolumbiji. Spominjajući se Isusova primjera služenja braći, kada je učenicima oprao noge i Sveti je Otac oprao noge dvanaestorici svećenika, među kojima su bili visoki crkveni dostojanstvenici. “To je znak solidarnosti i međusobnoga bratskog služenja”, rekao je Sveti Otac sjećajući se Isusove posljednje večere s učenicima, kada su zajednički slavili Pashu. U kapeli Euharistije pred izloženim Presvetim, bilo je priređeno klanjanje sa zajedničkom molitvom vjernika.
Na Veliki petak u podne Papa je u bazilici sv. Petra ispovjedio četiri Talijana – među njima jedan bračni par, jednog vojnika i jednog pripadnika vojne policije – zatim po jednog Španjolca, Portugalca, Amerikanca, Poljaka i Nijemca. Poslijepodne je Sveti Otac predsjedao obredima Muke Gospodnje, a propovijedao je kapucin o. Raniero Canatalamessa. Navečer je Ivan Pavao II. u rimskom Koloseumu predvodio križni put koji su izravnom prijenosu prenosile brojne svjetske televizijske postaje. Tekstove napjeva ove je godine sastavio književnik i pjesnik Mario Luzi. Papa je nakon uvodne molitve nosio križ do druge postaje, gdje ga je preuzeo romski par. Križ su, između ostalih, nosili Brazilijanka, redovnica iz Myanmara, laikinja iz Hongkonga, svećenik iz Rumunjske, Liberijka i bračni par iz Rima, a Papa ga je ponovno preuzeo za 14. postaju.