Talijanski dnevnik “La Repubblica” ustvrdio je kako je druga izvanredna sinoda za Europu pružila sinodskim ocima prigodu za izmjenu mišljenja o izboru nasljednika pape Ivana Pavla II. Među dvadesetak kardinala, članak navodi i ime sarajevskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, koji je “izvanredno uvjerljiv kada govori o miru i pomirenju među nepokolebljivim neprijateljima”. Kao moguće kandidate “La Repubblica” spominje i Nizozemca Gofrieda Danneelas, Francuza Pierra Eyta, Talijane Dionigia Tetamanzija, Camilla Ruinija i Angela Sodanoa, Austrijanca Christopha Schoenborna i glavnog tajnika Sinode Flamanca Jana Schottea.
Poruka nade za Europu
U petak 22. listopada u dvorani Ivana Pavla II. Tiskovnog ureda Svete Stolice, na posljednjoj tiskovnoj konferenciji posvećenoj sinodskim radovima, i prvi puta istodobno na Internetu, predstavljena je poruka sinodskih otaca Božjem narodu s naslovom “Radosno svjedočimo #!evanđelje nade#! u Europi”. U Poruci se ističe kako je “nada moguća,” te da je “moguća za sve” bez obzira na to koliko ona dnevno u različitim oblicima bola, briga i smrti slabi. Iz osvjedočenosti koju su potvrdili na Sinodi, niče i nada koju žele posvjedočiti Europi.
Biskupi osim problema o kojima je bila riječ posebice pri početku Sinode, uočavaju i znakove nade. Prije svega, to su mučenici iz svih kršćanskih denominacija, zatim ističu svetost, ne samo onih koji su službeno proglašeni blaženima i svetima, već i mnogih nepoznatih. Znakovi nade, kako ih u svojoj Poruci vide europski biskupi, su opet stečena sloboda Crkve na Istoku Europe, usredotočivanje Crkve na njeno duhovno poslanje i evangelizaciju, zatim postojanje i širenje novih pokreta i zajednica u Crkvi, rastuća svijest o vlastitoj odgovornosti pojedinih kršćana kao i nazočnost i sudjelovanje žena u crkvenim strukturama. Znakovi nade su, ističu biskupi, putovi ekumenizma kojega osobito pozdravljaju, te u tom smislu ističu kako će 31. listopada 1999., nakon više od četiri stotine godina, u Augsburgu biti potpisan sporazum o temeljnim istinama Katoličke crkve i Svjetskoga luteranskog saveza. Ističući nužnost spremnosti na obraćenje biskupi se posebice obraćaju svećenicima, moleći ih da hrabro nastave svoje služenje i svjedočenje te se zalažu da u društvu koje je često “zatvoreno za transcendenciju” otkrivaju misterij, kao i obnovu liturgijskih slavlja koja trebaju postati mjesta veće šutnje i kontemplacije. U Europi koja je opasana novim granicama i različitim oblicima egoizma – odlučujemo se za ljubav, ističu biskupi, navodeći posebice zauzimanje za siromašne, zaštitu okoliša, za izgradnju ljudskoga društva u istini, pravdi, slobodi i solidarnosti, vodeći računa o kršćanskim temeljima Europe. Sile zla, koje se očituju i u povredi temeljnih ljudskih prava, obespravljivanju manjina pa i čitavih naroda, posebice u etničkome čišćenju i sprečavanju izbjeglica da se vrate u svoje domove. U svemu tome znakove nade biskupi vide u otvaranju naroda jednih za druge te u pomirenju, ali i u suradnji svih oblika, posebice mladih. Sve to treba biti temelj izgrađivanju europskoga jedinstva. Biskupi na kraju upućuju apel prije svega odgovornima u institucionalnim, političkim i kulturnim područjima, koji nose odgovornost za sudbinu Kontinenta da ne šute kada se povređuju ljudska prava pojedinaca, manjina ili naroda, da pridaju najveću pozornost pitanjima života, obitelji i odgoja, da se nerazvijenim zemljama otpusti međunarodni dug te da slijede proces europske integracije kako bi se proširio krug članica unije.
Sinoda zaključena svečanim misnim slavljem kojim je predsjedao Papa zajedno sa sinodskim ocima
Posljednja u nizu kontinentalnih sinoda završena je u subotu 23. listopada svečanim misnim slavljem i zajedničkim ručkom sinodskih otaca sa Svetim Ocem.
Predsjedajući završnim euharistijskim bogoslužjem u patrijarhalnoj bazilici Sv. Petra zajedno sa sinodskim ocima, Ivan Pavao II. je u propovijedi posebno zahvalio Bogu na “nizu kontinentalnih sinoda, u kojima se Crkva ovih godina posvetila razmišljanju u osvit Velikog jubileja dvijetisućite godine od dolaska Krista na svijet”.
U nastavku propovijedi Papa je istaknuo kako se ta sinoda “zaključuje u znaku radosnog svjedočanstva koje izvire iz iskustva Krista, živog u svojoj Crkvi. Izvor nade za Europu i čitav svijet Riječ postala tijelom, jedini je posrednik između Boga i čovjeka. Crkva je kanal kroz koji prolazi i širi se val milosti koja je potekla iz probodenog Otkupiteljeva srca”.
“Crkva stoga s postojanim uvjerenjem ponavlja muškarcima i ženama dvijetisućite, na osobit način onima koji žive uronjeni u relativizam ili materijalizam: dopustite Kristu da uđe u vaš život! Ona tko ga upozna upoznaje Istinu, otkriva Život, nalazi Put koji njemu vodi (usp. Iv 14,6; Ps 15,11). Krist je čovjekova budućnost: #!Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti#! (Dj 4,12)”, istaknuo je Papa. “Taj navještaj nade, ta radosna vijest je srce evangelizacije. Ona je drevna s obzirom na njezinu bitnu srž, ali nova u odnosu na metode i oblike njezina apostolskog i misionarskog izričaja. Vi ste, predraga braćo, u tijeku zasjedanja koje se danas zaključuje prihvatili poziv koji Duh upućuje Crkvama u Europi kako bi ih potaknuo na zalaganje pred novim izazovima. Niste se bojali otvorenih očiju promatrati stvarnost kontinenta, ističući svjetla ali i tame. Čak što više, pred postojećim problemima dali ste korisna usmjerenja kako bi Krista učinili što vidljivijim putem sve prodornijeg navještaja osnaženog dosljednim svjedočenjem”, rekao je Sveti Otac. Utjehu i svjetlo u tome smislu, dodao je Papa, pružaju sveci i svetice koji “povijest europskog kontinenta posipaju zvijezdama” posebno podsjećajući na tri nove svetice koje je na otvorenju Sinode proglasio suzaštinicama Europe: Edith Stein, Brigitu Švedsku i Katarinu Sijensku, zajedno sa svetim Benediktom te svetim Ćirilom i Metodom. “No, kako zaboraviti bezbrojnu djecu Crkve koja su, u tijeku tih dva tisućljeća, u skrovitosti obiteljskog, profesionalnog i društvenog života, živjeli ne manje velikodušnu i izvornu svetost? I kako ne iskazati poštovanje mnoštvu ispovjedalaca vjere i tolikim mučenicima ovog posljednjeg stoljeća? Svi oni su kao #!živo kamenje#! ugrađeno na Kristu #!kamenu zaglavnom#! izgradili Europu kao duhovno i moralno zdanje, ostavljajući nasljednicima najdragocjeniju baštinu”, istaknuo je Ivan Pavao II.
“Ako uputimo pogled na prošla stoljeća ne možemo ne zahvaliti Gospodinu što je kršćanstvo na našem kontinentu bilo prvotni čimbenik jedinstva među narodima i kulturama i promicanja čovjeka i njegovih prava u potpunosti. Ako su postojala vladanja i odabiri koji su, nažalost, katkad, išli u suprotnom smislu, u trenutku u kojem se pripremamo prijeći prag Svetih vrata Velikog jubileja (usp. Incarnationis mysterium, 11) osjećamo potrebu poniznog priznavanja naših odgovornosti. Od svih se kršćana traži nužno raspoznavanje kako bi, uvijek ujedinjeni i pomireni, mogli s Božjom pomoću požuriti dolazak njegova Kraljevstva. Riječ je o bratskoj suradnji koja je još žurnija u razdoblju kroz koje prolazimo, označenom novom dionicom europskog ujedinjenja i njegova brzog razvoja u multietničkom i multikulturalnom smislu”, rekao je Papa. Pred kraj svoje propovijedi navodeći riječi iz završne poruke Sinode Papa je zaželio da Europa zna jamčiti, u stavu “stvaralačke vjernosti humanističkoj i kršćanskoj tradiciji našeg kontinenta, prvenstvo etičkih i duhovnih vrijednosti”. “To je želja koja #!izvire iz postojanog uvjerenja da neće doći do pravog i plodnog jedinstva Europe ako ne bude građeno na njezinim duhovnim zasadama#!”, rekao je Papa povjeravajući na kraju cijelu Crkvu Djevici Hodighitria – “koja pokazuje put”. “Majka rukom pokazuje na Sina kojeg nosi u naručju i podsjeća svakog kršćanina svakog vremena i mjesta da je Krist put koji treba slijediti”, rekao je Papa na kraju svoje propovijedi.
Nadbiskup Bozanić izabran za člana posinodalnog vijeća
Predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić izabran je na završetku Sinode za člana novoga Posinodalnog vijeća, priopćio je Ured zagrebačkog nadbiskupa za odnose s javnošću.
Vijeće, koje ostaje u tome sastavu do iduće europske sinode, sačinjava 14 sinodskih otaca, 10 izabranih i 4 imenovana od Pape. Uz nadbiskupa Bozanića izabrani članovi Vijeća, među ostalim, su i kardinali praški nadbiskup Miloslav Vlk, madridski nadbiskup Ruoco Varela, bečki nadbiskup Christoph Schoenborn te nadbiskup Genove Dionigi Tettamanzi. Papa je za članove Vijeća među ostalim imenovao predstojnika Kongregacije za proglašenje svetih i blaženih Josea Saraivu Martinsa, nadbiskupa Lublina u Poljskoj Jozefa Miroslava Zycinskog te atenskog nadbiskupa Nikolaosa Foscolosa.