Sisak, (IKA) – Tribina “Rad nedjeljom i kvaliteta života” održana je u sklopu Inicijative za slobodnu nedjelju na Međunarodni dan slobodne nedjelje 3. ožujka u Dvorani bl. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije. Nakon pozdravnih riječi voditeljice Ureda Valentine Kanić, okupljenima se obratio i sisački biskup Vlado Košić, pozvavši ih na obilježavanje Međunarodnoga dana slobodne nedjelje i održavanja aktualnosti te teme u javnom diskursu, podsjetivši pri tome na ljepotu, sadržaj i simboliku hrvatskog naziva ne-djelje, koji drugi jezici nemaju.
U nastavku je voditeljica Ureda obrazložila da je razlog održavanja tribine u nedjelju 3. ožujka jer je taj dan odabran za promociju vraćanja dostojanstva nedjelje na međunarodnoj razini, kao protuteža suvremenim nastojanjima ograničavanja zabrane rada nedjeljom i pretvaranje nedjelje u obični (radni) dan u tjednu. Drugi razlog održavanja tribine su razgovori s ispitanicima provedeni tijekom istraživanja, koji su donijeli moralnu obvezu da se ono što su oni rekli ne zadrži u znanstvenim raspravama nego proširi među ljudima, da se svi barem donekle upoznaju s time što za njih znači radna nedjelja. Istraživanje “Rad nedjeljom i kvaliteta života” provedeno je u četiri najveća hrvatska grada, s 38 ispitanika, kroz 5 fokus-grupa i interdisciplinarnog je karaktera. Cilj istraživanja bio je vidjeti kako se radi nedjeljom, kako se taj rad kompenzira i kako se rad nedjeljom odražava na kvalitetu života samih pogođenih i njihovih obitelji. Analizu rezultata iznosili su asistenti s Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji sudjeluju na opisnom projektu te su proveli to istraživanje i analizirali rezultate. Tako je mag. soc. Damir Mravunac govorio o kulturnom i povijesnom značenju nedjelje. Židovska subota bila je socijalno-etička ustanova i dan bogoštovlja. Te dvije komponente ugradili su u svoje razumijevanje nedjelje kršćani, razumijevajući nedjelju danom zajedništva, radosti i odmora. Moderno društvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, nakon razdoblja upitnosti nedjelje, ponovno je prepoznalo važnost odmora za radnike te se nedjelja regulirala zakonodavstvom zapadnih zemalja. Izlagač se ukratko osvrnuo i na medijsko izvještavanje o zagovaranju Crkve za slobodu nedjelje. Rezultate istraživanja ukratko je predstavila mag. psihologije Lana Bogner. Navela je da rezultati istraživanja pokazuju da se, prema riječima samih sudionika, uz rad nedjeljom, veže i prekovremeni rad, što značajno utječe na obiteljsku dobrobit. Sudionici se osjećaju preopterećenima poslom, a osim toga brojni poslodavci ne poštuju, ne samo radnička, već i temeljna ljudska prava, pa ima slučajeva gdje blagajnice tijekom svoje smjene, koja u prosjeku traje 7 sati, ne smiju otići niti obaviti nuždu. Osim toga, rad nedjeljom sudionicima uglavnom oduzima mogućnost da to vrijeme kvalitetno provedu sa svojom obitelji i prijateljima, jer su vikendi, a posebno nedjelja, uglavnom rezervirani za druženja s dragim ljudima, zbog čega se često osjećaju isključeni iz obiteljskog života ili pak na samoj margini društva. Uz to, nerijetko se pitaju i zašto toliko rade, jer većinom rad nedjeljom nije značajno kompenziran, a čak i kad je, tijekom razgovora sa sudionicima često se čula rečenica: “Nema tih novaca koji bi mogli nadoknaditi radnu nedjelju!” što govori u prilog tome kakav značaj za njih nedjelja ima. Objasnila je i da se opterećenost i problemi s posla prenose i na bračne i obiteljske odnose što ugrožava kvalitetu braka.
Mag. soc. Ivana Brstilo govorila je o obilježjima potrošačkog društva i upozorila na činjenicu da se različitim akcijama trgovina (npr. “shopping-night”) zapravo konstruira i potiče potrošački mentalitet. Istaknula je da smo svi sve više zahvaćeni potrošačkom logikom koja promovira slobodu izbora, slavi kupovnu moć i iskustvo konzumiranja te da rad nedjeljom vlasnicima trgovinama zapravo ne donosi (veliku) dobit jer su troškovi (rasvjeta, radnici i dr.) veći od prihoda tzv. “šetača” s praznim košaricama ili kupovine jednog kruha. Napomenula je da je kontrola rada nedjeljom nedostatna i neefektivna te je problem da sve više trgovaca izlazi iz sindikata u strahu za očuvanjem posla. “Ljudi su postali ‘prekomotni’, navode ispitanici”, kao i da se oni osjećaju kao “poluistrošeni” ljudi, robovi posla kojima suosjećanje kupaca nedjeljom ne djeluje kao podrška jer upravo zbog njih oni i rade nedjeljom”.
U završnom dijelu je Valentina Kanić dala pregled desetogodišnje društvene borbe za slobodnu nedjelju u Hrvatskoj u kojoj su glavni akteri Crkva i sindikati s jedne strane, vlasnici trgovina s druge i država kao ravnotežni kotačić. Odluke Ustavnog suda RH iz 2004. i 2009. god. vezane uz rad nedjeljom usporedila je s odlukama njemačkog i austrijskog ustavnog suda koje čovjeka i opće dobro stavljaju ispred poduzetničkih interesa. Upozorila je na preporuke ispitanika da se nastavi borba za slobodnu nedjelju, što oni očekuju od Crkve koja je do sada i bila njihov najglasniji glas u javnosti te da se u javnosti ovo pitanje u posljednje vrijeme jako zanemarilo što pred sve vjernike i ljude dobre volje stavlja obvezu ponovnih aktivnosti. Sudionicima su podijeljeni upitnici da izraze svoje mišljenje o nedjelji i Inicijativi za slobodnu nedjelju. Odgovorili su pokazali da su gotovo svi za jaču borbu, jači glas Crkve o ovome pitanju, održavanje većeg broja ovakvih tribina po raznim mjestima, osnivanje udruge za slobodnu nedjelju te jaču ujedinjenost samih trgovaca i njihovu sindikalnu aktivnost. Nazočnima su podijeljeni sažeci rezultata istraživanja kako bi se sami suočili s dobivenim podacima i teškoćama ispitanika. O daljnjim planovima se kratko konzultiralo i s Darkom Idžakovićem, povjerenikom Saveza samostalnih sindikata RH u Teritorijalnom uredu Sisačko-moslavačke županije.