„Europska unija je nastala zbog ekonomskih interesa, ali ona je i Unija vrijednosti. Danas su samo prevladali ti ekonomski interesi, a zaboravlja se da su utemeljitelji Unije bili praktični vjernici katolici koji su svaki dan išli na misu”.

Naglasila je to Marijana Petir, hrvatska europarlamentarka, gostujući u jutrošnjim HKR-ovim ‘Argumentima’ čija je tema bila trenutačna nestabilna politička situacija u Europskoj uniji koju udaraju i potresaju krize s više strana.

„Utemeljitelji Uniju nisu gledali samo kroz novac već kao jedno zajedništvo u kršćanskim vrijednostima”, istaknula je također Petir.

„Znači, pitanje je kako se vratiti tim korijenima i kako te vrijednosti ponovno staviti u prvi plan jer slažem se da se prečesto razgovara samo o novcu, a ne o toj punini života i zajedništva koje Unija može dati.”

Donose se rezolucije, zgražaju se kako se novinari zatvaraju, kako su na snazi smrtne kazne, a onda se dalje nastavlja suradnja s tim istim državama

Kad govorimo o tim vanjskopolitičkim izazovima vidi se da, prema njezinom mišljenju, visoka predstavnica Federica Mogherini svoj posao zapravo ne radi kako treba te da upravo kroz to vanjsko djelovanje dolazi do izražaja ekonomski interes.

Parlamentarci, naime svakog četvrtka – kad je plenarna sjednica u Strasbourgu – razgovaraju o kršenju ljudskih prava u kojima neke države prednjače. Donose se rezolucije, zgražaju se kako se novinari zatvaraju, kako su na snazi smrtne kazne, kako se provode različite egzekucije, a onda se dalje nastavlja suradnja s tim istim državama.

HKR-ov sugovornik bio je i dr. Luka Brkić, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

On smatra da je situacija u Europskoj uniji izuzetno složena i izuzetno komplicirana ali i mora biti takva jer je ambicija tako složena: stvoriti ‘Sjedinjene Države Europe’, rješavati neke probleme nakon Drugog svjetskog rata, sigurnost, a tu je i pitanje subsistemskih rješenja, dakle, stav Europe prema odnosu njezinih sila Njemačke, Italije, Francuske i naravno dati odgovor Europe prema ostatku svijeta.

Europa bez ujedinjenja ne može biti glavni politički akter na međunarodnoj sceni, a razjedinjena i pojedinačno zemlje to svakako ne mogu.

Profesor smatra da Velika Britanija, nakon Brexita, neće postići ono što očekuje, a istodobno tu je problem kako urediti odnose u ‘vlastitoj kući’ da biste mogli zaigrati kao globalni igrač, upozorio je nadalje dr. Brkić i napomenuo usput, da euro danas predstavlja otprilike 25 posto svih transakcija u svijetu. To je definitivno druga najveća i najznačajnija valuta svijeta, nakon dolara.

„Odlaskom Angele Merkel puno toga se mijenja u Uniji. Njezina komunikacija koju je ostvarila s francuskim predsjednikom Macronom sada više nije toliko u fokusu koliko terorizam koji je izbio u prvi plan nakon nedavnog strašnog napada u Strasbourgu”, rekla je Petir.

Navela je da su problemi Unije još migracije, gospodarska kriza te i dalje poprilično velika nezaposlenost mladih, a u iznalaženju zajednička rješenja i dalje su neuspješni.

Najavljujući predstojeće izbore za Europski parlament iduće godine, još je podsjetila kako su sve stranke objavile imena svojih kandidata koji bi trebali biti predsjednici Europske komisije.

„Ja pripadam Europskoj pučkoj stranci. Mi smo izabrali Manfreda Webera i ono što se kod njega meni poprilično svidjelo jest da je jedini realno rekao da građani ne prepoznaju Europsku uniju kao svoju i da Europu ponovno treba približiti građanima”.

Dok imamo administraciju koja živi u svome paralelnom svijetu, nije ni čudno da se događaju velike krize koje potresaju same temelje EU-a

Treba vidjeti što građani žele te odgovarati na njihove potrebe i zahtjeve, nekako im se ponovno približiti, jer dok imamo administraciju i birokraciju koja živi u svome paralelnom svijetu, od onog što jest stvaran život, onda nije ni čudno da se događaju ovako velike krize koje potresaju same temelje EU-a, smatra hrvatska predstavnica u europskim institucijama.

Treći sugovornik HKR-a politički analitičar Mate Mijić, pak, poručio je da se Europska unija najprije mora presložiti da bi pronašla novog lidera, a u ovom trenutku on ga ne vidi.

„Mora se pronaći konsenzus oko toga što Europska unija uopće jest, što ona želi biti i onda u tom nekom novom institucionalnom okviru tražiti nekog tko bi mogao biti predvodnik”, rekao je Mijić.