Varaždin, (IKA) – Osim euharistijskim slavljem, sjećanje na vlč. Vilima Cecelju obilježeno je 7. srpnja i pohodom na njegov grob na mjesnom groblju u Svetom Iliji kod Varaždina gdje su posmrtni ostaci vlč. Cecelja preneseni prije deset godina.
Zajedno s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem molitvu kod groba predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Uz svećenike i vjernike u tome činu sudjelovalo je i izaslanstvo Počasnoga bleiburškog voda.
U Pastoralnom centru “Vilim Cecelja” u subotu 7. srpnja održana su i predavanja o ovome svećeniku i vremenu u kojem je djelovao. Premda je bilo predviđeno sudjelovanje prof. Rudolfa Grulicha, osobnoga poznavatelja vlč. Cecelje, njegov dolazak na komemoraciju spriječila je bolest. Njegova svjedočanstva o vremenu nakon II. svjetskog rata i predavanje sudionicima komemoracije prenio je prof. Ivan Bošnjak, predsjednik “Napretka” iz Varaždina. Prof. Grulich podsjeća na “ponižavanje hrvatskoga naroda i sustavne klevete diljem svijeta” nakon rata, na optužbe nevino osuđenog kardinala Stepinca uz čije su se ime pojavljivala i imena drugih svećenika, poput Vilima Cecelje i dr. Krunoslava Draganovića. Klevete o njima čuo je u mnogim gradovima Njemačke, ali i u Austriji, Švicarskoj i Češkoj. Međutim, primjećuje prof. Grulich, “Vilim Cecelja i Krunoslav Draganović stajali su, isto kao i nadbiskup Stepinac, na strani hrvatskoga naroda. Danas smo pozvani istražiti arhive, korespondenciju i ostavštinu tih svećenika, ali i ostalih svećenika i laika iz ratnoga i poratnoga vremena”.
Iz vremena nakon II. svjetskog rata prof. Grulich istaknuo je i papu Pija XII. koji je “uvijek iznova osuđivao osvetu pobjednika i progone”, a 1952. godine napisao je konstituciju “Exsul familia”, o dušobrižništvu prognanika i izbjeglica u čijem svjetlu treba vrednovati djelo Vilima Cecelje i dr. Krunoslava Draganovića.
U obilježavanju 10. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka vlč. Cecelje iz Salzburga u njegovo rodno mjesto Sveti Ilija te uz 18. obljetnicu njegove smrti sudjelovala je i Antonia Willemsen koja je do 2005. godine bila generalna tajnica pastoralno-karitativne udruge “Kirche in Not/Ostpriesterhilfe” (Crkva u nevolji/Pomoć svećenicima na Istoku).
Postojanje te udruge olakšalo je rad vlč. Vilimu Cecelji, stoga je izlagačica ukazala na njegovu povezanost s utemeljiteljem udruge o. Werenfriedom van Straatenom. Podsjetila je da je “Ostpriesterhilfe” bila prva katolička organizacija koja je pomagala i stanovništvu država u Istočnoj Europi gdje su vladali komunisti. Među prvima njihovu pomoć dobio je vlč. Vilim Cecelja. Bio je “idealist koji je, na početku sam i često uzalud pokušao olakšati sudbinu svojih zemljaka koji su pobjegli u Austriju. On je u Werenfriedu našao saveznika u borbi protiv bijede.
No, to nije bila samo materijalna potpora, nego je uz njegovu pomoć vlč. Cecelja mogao ostvarivati i neke projekte koji su ljudima davali duševnu hranu, poput izdavanja mjesečnog lista Blagovjesnik Srca Isusova i Marijina”. Willemsen je podsjetila i na primjere iz pastoralno-karitativnoga djelovanja vlč. Cecelje koji se “nije bojao staviti u službu ljudi, čak je izdvajao i velike dijelove svoje plaće za sunarodnjake koji su bili siromašniji od njega”. Ističući temeljni stav o. Werenfrieda koji je “vjerovao da su ljudi uime ljubavi prema bližnjemu spremni na herojsku smjelost”, Willemsen je primijetila kako je vlč. Vilim bio jedan od “tihih heroja koji su svojim neumornim radom i svojom požrtvovnom marljivošću pridonijeli da se Božje kraljevstvo na zemlji ostvari”. Werenfried je običavao reći: “Čovjek je bolji nego što mislimo”. Da je imao pravo, pokazuju nam svećenici poput vlč. Vilima, zaključila je predstavnica “Kirche in Not/Ostpriesterhilfe”, udruge koja danas djeluje u 140 zemalja svijeta.
U komemoraciji u Svetom Iliji sudjelovali su i arhivar Zagrebačke nadbiskupije vlč. Andrija Lukinović i Ivan Pomper iz Salzburga iz čijih će pera nastati i knjiga o vlč. Vilimu Cecelji.