Napomena: Ova web stranica uključuje sustav pristupačnosti. Pritisnite Control-F11 da biste web mjesto prilagodili osobama s oštećenjima vida koji koriste čitač zaslona; Pritisnite Control-F10 da biste otvorili izbornik pristupačnosti.
Istina je prava novost.

Sjećanje na ukinuće trgovine crnim robljem

Posljedice ropstva osjećaju se još i danas

Pariz, (IKA) – U organizaciji UNESCO-a u svijetu se 23. kolovoza obilježava Međunarodni dan sjećanja na ukinuće trgovine crnim robljem. Na taj su dan prije 212 godina crnci robovi u Santo Domingu organizirali ustanak, koji je odigrao važnu ulogu u ukidanju trgovine crnim robljem, koja se događala preko Atlantskog oceana. Žrtvama te trgovine bilo je, čini se, više od deset milijuna stanovnika afričkog kontinenta, koji su kao robovi dovezeni u Južnu i Sjevernu Ameriku. Kako bi se ta strašna i teška nepravda mogla dogoditi u kršćanskom okruženju, na Zapadu, trebalo je na neki način zanemariti ideju da i rob ima ljudsku narav, izjavio je u razgovoru za Radio Vatikan novinar Raffaello Zordan, stručnjak za afrička pitanja u misijskom časopisu “Nigrizia”. Preko Atlantskog oceana crnačke su robove prevozili kršćanski trgovci. U Africi je još postojala druga trgovina robljem, čiji je put vodio preko Sahare prema sjevernom dijelu afričkog kontinenta te prema Istoku, prema Arapskom poluotoku. Tim su putem crno roblje odvodili muslimanski trgovci i prodavali ga po arapskim državama. Taj se običaj tako uvukao u mentalitet afričkih stanovnika da u nekim dijelovima Afrike Bantu stanovništvo, primjerice u Kongu, pigmejska plemena ne smatra ljudskim osobama, pa se tako taj stari mehanizam nastavlja, izjavio Zordan. Premda je službeno ukinuto, robovanje kao pojava nije nestalo sa zemlje, jer još uvijek postoje razni oblici prisilnog rada, koji su napose rašireni u Africi. Tako je u Mauritaniji ropstvo zemljoradničkog stanovništva službeno ukinuto tek 1981. godine. No, još uvijek u nekim krajevima postoje gospodari koji smatraju kako imaju punu vlast nad svojim robom, kako ga mogu posuditi, unajmiti i prodati. To se još uvijek događa u ratarskim sredinama. Premda afričke vlasti takav postupak progone, on još uvijek postoji. Na Obali Bjelokosti uvriježila se sve do nedavno pojava djece-robova, koji su radili na plantažama kakaa i kave. Tu su djecu-robove vlasnicima plantaža unajmljivale siromašne obitelji. U suvremenom svijetu svjedoci smo trgovine afričkim djevojkama, koje uz pomoć organiziranog kriminala dolaze u Europu zbog prostitucije. Često te mlade žene bježe od teških prilika u kojima žive misleći da je to najlakši put, no postaju pravo roblje kriminalaca, jer im duguju velike svote novca koji u Europi moraju odraditi, kazao je Zordan.

Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku.
Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?

SLAŽEM SE
Ne slažem se