Dubrovnik, (IKA) – Sjednica biskupa Splitske metropolije održana je 4. veljače u Biskupskom dvoru u Dubrovniku pod predsjedanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolite Marina Barišića. Sudjelovali su biskupi šibenski Ante Ivas, dubrovački Mate Uzinić, kotorski Ilija Janjić te generalni vikar Hvarsko-bračko-viške biskupije mons. Stanko Jerčić. Posebnu pozornost biskupi su posvetili pitanju slavlja mise odnosno misnih intencija i propisa kako bi neka manja poštivanja crkvenih propisa doveli u jednu skladnost. Premda je svaki biskup slobodan u svojoj biskupiji, logično je da za jednu regiju, primjerice poput Splitske metropolije vrijede ista pravila. U izjavi za medije nadbiskup Barišić rekao je kako su na sastanku dotaknuli pitanje sprovoda. “To je naša svakodnevna stvarnost. Pitanje rastanka, emotivnosti, bola, suza i praznine koja nastaje u ljudskom životu. Često ima nekih pojava poput skupljanja novaca u tim prigodama, čitanja s oltara tko je i koliko dao, a to je nehumano i ljude pomalo zgraža. Nažalost ta je praksa zaživjela. Izišlo je to iz kontrole i nije to dobro. Treba zadržati sakralnost, poštovanje, pijetet i pokojniku i rodbini i čitavoj zajednici kao i prema otajstvu vjere – da pokojnika ispratimo s vjerom u uskrsnuće. Razgovarali smo kako u suradnji sa župnicima, pastoralnim vijećima i bratovštinama uvidjeti što u pojedinim praksama nije dobro i kojim putem ići da se donese opći okvir načela unutar kojega će se moći svaka ta praksa uklopiti po kriterijima ljudskosti i vjere. Nije nam cilj sve unificirati niti zabranjivati neku tradiciju koja je humana i kršćanska. Tako da ćemo ovu temu u razgovorima s dekanima i savjetnicima još dorađivati”, pojasnio je nadbiskup Barišić.
Biskupi su dotaknuli i aktualno pitanje zdravstvenog odgoja u školama, o čemu je nadbiskup Barišić rekao: “Crkva se u medijima predstavlja kao ona koja je protiv. Crkva nije protiv jer Krist je došao ‘radi nas i radi našega spasenja’, a to je temelj iz kojeg se izvodi sve ostalo. Crkva je za čovjeka, za obitelj, za društvo, za zajednicu. Konkretno, Crkva je za zdravstveni odgoj koji uključuje cjelovitog čovjeka, i tijelo i dušu. Krist je prihvatio cjelovitog čovjeka i tijelo i dušu, nije obezvrijedio tijelo. Crkva je za, ali s nekim postavkama i idejama iz svojih načela i stavova evanđeoskih. Mi nismo čak niti protiv četvrtog modula za one koji to žele. Mi poštujemo slobodu svakog čovjeka i zajednice i grupe koji to žele. Slobodni su izabrati ako smatraju da je to najbolje za njihovu djecu. Mi vjernici želimo svoj odgoj za svoju djecu. Roditelji su oni koji to žele, mi ćemo ih podržati. Zašto ne dati u pluralnom društvu mogućnost izbora? Kako da jedna manjina želi diktatorski nametnuti jedan modul i povrijediti većinu? Tu je nesporazum. Nije Crkva protiv nego za. Nije ovo sukob vlasti i Crkve nego sukob vlasti sa svojim građanima. I strašno nas smeta to što se medijski, reći ću zlonamjerno, interpretira da Crkva ovdje iz nekih svojih politikantskih interesa zamjenjuje neku oporbu. Što će Crkvi stranka? Sve su stranke Crkvi jednako blizu i jednako daleko. Imaju pravo postojati, ali se ni s jednom Crkva ne poistovjećuje. Nije ovdje pitanje oporbe. Da je ‘sveta kršćanska stranka’ na vlasti koja zastupa ideje koje su u suprotnosti s kršćanskim načelima, normalno da bismo se suprotstavili i branili ono svoje. Zato nas sve ovom pomalo smeta i iznenađuje”.
Biskupi Splitske metropolije sastaju se nekoliko puta godišnje, odsada redovito uz biskupijske feste. Središnje ustanove koje ih povezuju su zajedničko sjemenište, bogoslovija, Katolički bogoslovni fakultet, a i u pastoralnom radu često se pojavljuju slični izazovi na koje pokušavaju usklađeno odgovarati.