Zagreb, 21. 1. 2002. (IKA) – U Zagrebu je 21. siječnja održana sjednica Biskupske komisije HBK za liturgiju. Sudjelovala su sva tri biskupa člana Komisije: biskup požeški Antun Škvorčević (predsjednik Komisije), biskup šibenski Ante Ivas i biskup krčki Valter Župan te ostali članovi Komisije.
Jedna od glavnih tema bila izradba novoga statuta Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral. Institut je osnovan 1989. u ondašnjoj Biskupskoj konferenciji za potrebe hrvatskoga jezičnoga područja. U međuvremenu su nastale nove biskupske konferencije u našim krajevima pa i Statut treba prilagoditi novonastalim okolnostima.
Problematika je uglavnom precizirana i naznačeni su putovi mogućih rješenja, ali nisu sva pitanja mogla biti riješena bez dodatnih konzultacija.
Druga opsežnija točka dnevnoga reda bila je hrvatska liturgijska pjesmarica. Uvodno izlaganja o tome podnio je voditelj radne ekipe dr. Ivan Šaško. On je sadašnje stanje na području glazbe u nas ocijenio kao “nekreativan nered kakav… još nije postojao, utoliko što se ne poštuju norme, a nitko i ne pokazuje puno znakova da će u budućnosti biti drukčije”. “To se najbolje pokazuje u tiskanju tko zna kakvih pjesmarica koje nisu prošle niti biskupijsku razinu provjere, a kamoli dopuštenje Biskupske konferencije”, upozorio je dr. Šaško. Sada se ponovno, nastavio je, nalazimo pred praktičnim problemima koji otežavaju sustavnost pristupa problematici, jer se pjesmarica u skoroj budućnosti mora tiskati. Za sada se čini najsvrsishodnijim pokušaj izdavanja pjesmarice koja bi tvorila kralježnicu neke buduće otvorene pjesmarice. To bi bilo na tragu stvaranja nacionalnog repertoara koji bi bio plod spajanja svih prihvaćenih pjesama koje ispunjavaju zahtjev liturgičnosti.
“Prijelazno izdanje” moglo bi se prirediti i tiskati relativno brzo, a za dugoročnije izdanje potrebno je izraditi neku studiju gdje bi se svima koji se žele baviti skladanjem i pisanjem tekstova predočili kriteriji, a sa svrhom rada na novim djelima koja bi bila prožeta novom liturgijskom logikom Drugoga vatikanskoga sabora.
Posljednja za sjednicu predviđena točka (dovršetak redakcije Reda pokore) samo je dotaknuta te je ostavljena za sljedeću sjednicu. Još su neke teme samo spomenute, primjerice izdavanje liturgijskoga direktorija i potreba izradbe novoga hrvatskog nacionalnog liturgijskog kalendara.