Istina je prava novost.

Sjednica Nadbiskupijskog pastoralnog vijeća u Đakovu

Đakovo, (IKA/TU) – Razvijanje i širenje Mreže molitelja za duhovna zvanja, Pastoral mladih – mogućnosti i perspektive nakon SHKM-a u Vukovaru te Osnaživanje biblijskog pastorala u župama Nadbiskupije bile su teme sjednice Nadbiskupijskog pastoralnog vijeća održane 6. listopada u prostorima Nadbiskupskog doma u Đakovu.
Sjednicom je predsjedao đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, moderator je bio generalni vikar mons. Ivan Ćurić, a o navedenim temama govorili su nadbiskupijski povjerenici pojedinih pastoralnih područja: vlč. Željko Šimić za pastoral duhovnih zvanja; vlč. Filip Perković za pastoral mladih i vlč. Krešimir Bulat za biblijski pastoral.
U pozdravu mons. Hranić osvrnuo se na sva tri navedena pastoralna područja. Posebno je istaknuo i potaknuo na brigu i zalaganje oko plodova Susreta hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru – mreže mladih volontera te nadbiskupijskog zbora mladih. Uputio je kako i dalje treba nastojati oko osnivanja krovne organizacije koja će okupljati sve organizirane skupine mladih u nadbiskupiji, a u tijesnoj suradnji s nadbiskupijskim Caritasom treba nastojati oko razvoja volonterstva općenito. Opisujući dosadašnja nastojanja biblijskog pastorala, nadbiskup je podsjetio na važnost rada s odraslima, kao jednu od uputa biskupijske sinode, u kojemu biblijski pastoral treba imati važno mjesto. Govorio je i o manjku svećeničkih i redovničkih zvanja, na što neizbježno utječe iseljavanje i negativan demografski trend u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Naglašavajući da nema „ozbiljnog pastorala svećeničkih i redovničkih zvanja bez povezanosti s pastoralom mladih, pastoralom obitelji i pastoralom ministranata”, nadbiskup Hranić članove Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeća pozvao je na doprinos u strateškom promišljanju cjelokupnoga dugoročnog pastoralnog djelovanja u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji s konkretnim naglascima i usmjerenjima.
„Svećenici, vjeroučitelji i svi ostali pastoralni djelatnici koji su na bilo koji način aktivni u svojim župnim zajednicama mogu pridonijeti da svećenički i redovnički poziv bude privlačan i pozitivan”, istaknuo je vlč. Šimić. Pojasnio je da Povjerenstvo za pastoral svećeničkih i redovničkih zvanja ima zadatak motivirati cijelu nadbiskupiju na promicanje zvanja te predstavio Mrežu molitelja za svećenička i redovnička zvanja i način njezina širenja u župama. Članove Vijeća potaknuo je da i sami budu promotori zvanja i ove Mreže u župama i dekanatima iz kojih dolaze. Molitvena mreža još nije obuhvatila sve župe nadbiskupije, a to će se pokušati ostvariti regionalnim susretima tijekom ove pastoralne godine, koji će se održavati zajedno s regionalnim susretima ministranata. Vlč. Šimić uputio je kako to Povjerenstvo organizira i duhovne obnove za učenike viših razreda osnovne škole te učenike viših razreda srednje škole koji se održavaju u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu te Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu.
Vlč. Perković izlaganje je započeo kratkim osvrtom na SHKM u Vukovaru koji je nazvao „miljokazom ili važnim trenutkom u povijesni ove nadbiskupije za pastoral mladih” jer donosi novinu i osvježenje u rad s mladima. Govoreći o mreži volontera, istaknuo je kako se u budućim planovima može računati na oko tisuću mladih koji su spremni uključiti se u različite aktivnosti. Nadbiskupijski zbor i dalje je otvoren za pridruživanje novih članova, a rad će se nastaviti animiranjem važnijih događaja u životu nadbiskupije, kao i animiranjem događaja na župnoj i dekanatskoj razini te na događanjima svih pastoralnih područja koja iskažu potrebu za sudjelovanjem Zbora. Povjerenik Perković potom se osvrnuo na Povjerenstvo za pastoral mladih koje je sa SHKM-om u Vukovaru zaokružilo svoje djelovanje. „Dobar dio članova već su obiteljski ljudi i zato će se ići na preustroj Povjerenstva. Ne radi se samo o tome da se uključe drugi ljudi, već će se pažnja usmjeriti na druge naglaske”, rekao je. Dugoročni ciljevi rada obuhvaćaju veću povezanost pastorala mladih na župnoj, međužupnoj i dekanatskoj razini, uključivanje novih članova u rad Povjerenstva iz širega područja djelovanja, kao i imenovanje dekanatskih povjerenika za pastoral mladih. Nastojat će se oko umrežavanja i veće suradnje s udrugama mladih s katoličkim predznakom, organizacije oratorijskog načina rada i osmišljavanja materijala za takav rad, uputio je povjerenik, naglašavajući potrebu podizanja rada s mladima na višu razinu.
Govoreći o radu Povjerenstva za biblijski pastoral vlč. Bulat također je rekao kako je cilj djelovati u većoj mjeri na regionalnoj odnosno dekanatskoj i župnoj razini, što ovisi o suradnji sa svećenicima. Na teološkom-pastoralnom seminaru svećenici su dobili upitnik vezan uz biblijski pastoral na župama, a ova tema bit će obrađena i na jesenskim koronama svećenika. Na jednoj župi uskoro započinje pilot projekt Biblijskih večeri, osnaživanju biblijskog pastorala pridonijet će i Facebook profil preko kojega će se distribuirati materijali, a organizira se i seminar u došašću o temi „Kateheza i Biblija” te u korizmi biblijski seminar za čitače. Predstavljene su i biblijske te biblijsko-molitvene večeri u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.” u Vikarijatu Osijek, kao i suradnja biblijskog pastorala s različitim medijima. „Postoje biblijske zajednice u našoj nadbiskupiji, ali glavni problem je što su one nevidljive. Zatvorene su u svoje prostore i ostala župna zajednica ne vidi koji su rezultati njihova djelovanja. Radit ćemo na tome da one jednom mjesečno ili jednom godišnje animiraju nedjeljno liturgijsko slavlje”, rekao je vlč. Bulat. Promišlja se i o formiraju osoba koje bi bile kompetentne za sastavljanje kvalitetnih uvoda u misna čitanja, a nastavit će se i rad na priručnicima za biblijske zajednice.
Uslijedila je diskusija prisutnih članova vijeća. Izražena su pozitivna mišljenja o navedenim planovima s dodatnim poticajima i spremnošću na suradnju. Nadbiskup Hranić zahvalio je za svaki doprinos te potaknuo na daljnje promišljanje o navedenim temama, potičući da se susreti Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeća organiziraju dva do tri puta godišnje.