Split, (IKA) – Sjednica Pastoralnoga vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije pod predsjedanjem splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića održana je 15. studenoga u Solinu. Budući da je ova pastoralna godina u Nadbiskupiji posvećena pastoralu sakramenata, na sjednici je bilo govora o pastoralu sakramenata u sadašnjem vremenu, poticajnim metodama rada i aktualizaciji vjerskoga iskustva; potom o Caritasu u Nadbiskupiji i u župnim zajednicama te o drugim aktualnim pitanjima.
U uvodu je nadbiskup Barišić iznio kratki izvještaj sa Sinode biskupa u Rimu na kojoj je sudjelovao kao delegat HBK, istaknuvši ulogu Riječi Božje u životu i poslanju vjernika. Danas kada se događa inflacija riječi, treba iznova otkrivati poruku one riječi koja život znači, otkrivati Riječ Božju i njezin navještaj, ne samo u liturgiji gdje je njezino povlašteno mjesto nego i u katehezi te osobito u obitelji, naglasio je nadbiskup te dodao: Riječ Božja ujedinjuje nas kršćane, ona nas povezuje sa židovima i muslimanima ali i vodi do ateista jer ima u sebi univerzalni program koji uključuje sve ljude. Govoreći o pastoralu sakramenata nadbiskup je istaknuo da je Riječ Božja temeljna melodija svih sakramenata te je potaknuo na brižnu pripravu za sakramente koji trebaju uvoditi u iskustvo vjere i susret s Isusom Kristom. Pastoralni vikar mons. Drago Šimundža iznio je nekoliko važnih smjernica o pastoralu sakramenata u sadašnjem vremenu istaknuvši da cjelokupni crkveni rad počevši od evangelizacije i kateheze ide prema sakramentalnom radu i životu, koji je duh i duša vjere, odnosno susreta s Bogom. Članovi vijeća su u tomu vidu iznijeli nekoliko poticajnih suvremenih metoda rada koje bi potaknule na aktualizaciju vjerskoga iskustva kako zajednice tako i pojedinca. Tako je naglašeno da sakrament treba “evangelizirati” odnosno više povezati s Božjom riječju, osobito sakrament pomirenja; potom više istaknuti antropološki vid sakramenata tj. povezati ih s životom i različitim životnim stadijima. U više je navrata istaknuta važnost uključenja animatora u župni pastoral, obiteljskih susreta u župi te kateheze bračnih parova koji će to prenijeti i u tom duhu odgajati svoju djecu, što je na kraju jedini zalog naše bolje budućnosti. Sve veća je potreba katoličkih osnovnih škola te poticaja u vjernika osjećaja i ljubavi za Crkvu. Novi ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije vjeroučitelj Slavko Jerončić predstavio je djelatnosti nadbiskupijskog Caritasa ali i ulogu caritasa u župnim zajednicama. “Polazeći od činjenice da karitativna djelatnost i volonterski angažman spadaju u bitnu odrednicu poslanja svakoga pojedinog vjernika, moramo konstatirati da stanje župnih karitasa naše Nadbiskupije nije zadovoljavajuće. U pojedinim župama je župni karitas doduše djelatan i prepoznatljiv, no u mnogim župama još nije organiziran. Stoga zaključujemo da se ovakvo stanje mora promijeniti. Prvo iz razloga da pomognemo siromašnima, a drugo da uhvatimo određeni ritam s caritasima drugih biskupija koje su u tom pogledu ispred nas, a da i ne govorimo o uhodavanju prakse kakva je u zapadnim zemljama”, ustvrdio je Jerončić. Nadalje je kazao da vjernički potencijal za aktiviranje župnih karitasa u nadbiskupiji uistinu postoji. Stoga je mišljenja da bi bila potrebna animacija i informacija od strane župnika, pod čijim vodstvom bi župni caritas djelovao, a tek zatim razvio intenzivniju suradnju sa biskupijskim caritasom. Pri tom se ne bi smjela nikada gubiti iz vida ona duhovna dimenzija vjernika koju je potrebno obnavljati i osnaživati jer se na njoj temelji kršćanska djelotvorna ljubav i na nju naslanja svaka animacija. Na toj relaciji župni caritas – biskupijski caritas – nacionalni caritas, također je važno razvijati načelo supsidijarnosti, istaknuo je Jerončić. On je na kraju govorio o djelatnostima i provedenim projektima nadbiskupijskog Caritasa. Cilj nam je i dalje razvijati suradnju kako s društvenim ustanovama, tako i s privatnim poduzećima, a sve u cilju promaknuća Evanđelja i dobrobiti onih koji našu pomoć očekuju”, zaključio je ravnatelj nadbiskupijskog Caritasa. Na kraju je splitsko-makarski nadbiskup zahvalio članovima na važnim idejama i konstruktivnim sugestijama koje će se dalje razvijati, zaključivši da cijeli pastoral treba biti prožet Caritasom i da svatko u sebi osobno treba razvijati tu karitativnu svijest: “činiti dobro i pomoći onom u potrebi” jer to činjenje dobra svakoga osobno mijenja.