SJEDNICA U POVODU 85. OBLJETNICE IZGRADNJE NAPRETKOVA ZAKLADANOG DOMA

Sarajevo, 15. 11. 1998. (IKA) – Svečana sjednica u povodu 85. obljetnice izgradnje Napretkova Zakladnog doma održana je 14. studenoga u dvorani Kamernog kazališta 55 u Sarajevu. Na sjednici je sudjelovao veliki broj uglednika iz političkoga, društvenog, kulturnog i znanstvenog života Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske te gostiju iz Italije. O važnosti toga Doma kao žarišta hrvatske kulture i misli, uvijek usmjerene na očuvanje hrvatskoga nacionalnog, uljudbenog i kulturnog identiteta, govorio je predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak” dr. Franjo Topić, istaknuvši da tu službu nije izgubio ni za komunističkog režima, jer je u vidu Kamernog kazališta bio trajno žarište kulture. O samoj gradnji i smislu okupljanja Hrvata glede budućih pothvata govorila je prof. dr. Jelena Vlasta Zulji, članica Središnje uprave Društva, dok su trenutak otvorenja tada podignute Napretkove palače (1913) čitanjem pjesme Tugomira Alaupovića, tadašnjeg Napretkova predsjednika Tandarića i pokrovitelja gradnje toga znamenitog zdanja dr. Mandića, oživjeli glumci Kamernog kazališta 55. Tom je prigodom osnovna misao vodilja bila da se Napretku, koji u ovom trenutku koristi tek neznatni dio zgrade, vrate svi njegovi objekti ne samo u Sarajevu, (gdje je posjedovao 15 tisuća četvornih metara), nego i u Republici Hrvatskoj. Razlog za takav zahtjev jest taj što su te zgrade služile osnovnoj Napretkovoj djelatnosti – školovanju darovitih i siromašnih studenata u čije je ime i utemeljen Napredak 1902. godine.
Na kraju sjednice u Galeriji “Gabrijel” priređena je fotodokumentarna izložba umjetnika Dragana Ressnera “85. obljetnica Hrvatskoga zakladnog doma – Napretkove palače”, o kojoj je govorio prof. dr. Husein Kulenović, predsjednik Općinskoga vijeća Centar, Sarajevo, općine u kojoj se Dom nalazi. U glazbenome dijelu programa nastupio je Napretkov Mješoviti pjevački zbor “Trebević”. Napretkov Zakladni dom podignut je zahvaljujući velikim prilozima tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa Bauera i sarajevskog Stadlera.