Sjednica Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra
Sjednica Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra
Pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za kulturu i crkvena kulturna dobra, u petak 7. prosinca u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije održana je sjednica Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra.
Nakon usvajanja zapisnika s prošle sjednice, mons. Puljić uveo je okupljene članove u raspravu o crkvenim knjižnicama na temelju aktualne Uredbe Hrvatske biskupske konferencije o crkvenim knjižnicama od 21. rujna 2000. godine te ovogodišnje rasprave o prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
O pitanjima i dvojbama knjižničara crkvenih knjižnica govorili su predstojnik Biskupijske knjižnice Varaždin mr. Damir Bobovec i voditeljica te knjižnice Irena Gotal. Osvrćući se na stanje crkvenih knjižnica u Republici Hrvatskoj knjižničarka Gotal iznijela je podatke prema Upisniku knjižnica, navevši 45 knjižnica koje djeluju u sklopu Katoličke Crkve. Gotal se osvrnula i na Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, čija je prva verzija prijedloga objavljena 15. lipnja 2018. U zadnjem dijelu izlaganja Irena Gotal osvrnula se na knjižnični sustav Republike Hrvatske i ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u odnosu na crkvene knjižnice.
O konferenciji „Kulturne rute Vijeća Europe. Putevi vjere i susreta” održanoj 28. studenoga u Kulturnom centru sv. Tome u Strasbourgu, govorio je mons. Nedjeljko Pintarić, delegat Hrvatske biskupske konferencije na konferenciji na kojoj je sudjelovalo 15 izaslanika biskupskih konferencija. Konferenciji su bili nazočni i predstavnici nekih europskih udruga koje promičnu „Kulturne rute Vijeća Europe“.
Na okruglom stolu Turisti i hodočasnici: koje sinergije? nadbiskup Santiago de Compostele govorio je o značenju tog svetišta u europskom i svjetskom kontekstu. Antoine Selosse govorio je o itinerariju sv. Martina, pastorica Ragnhild Jepsen predstavila je Rutu sv. Olafa u Norveškoj, a prof. Roman Bogacz iz Krakova govorio je o razlici između turizma i hodočašća. Mons. Pintarić osvrnuo se na hodočasničku tradiciju u Hrvatskoj, osobito veliku tradiciju hodočašća u hrvatska marijanska svetišta unutar pojedinih hrvatskih nad/biskupija.
Nakon oba izlaganja održane su rasprave, koje su ujedno i uvele u izvješća o kulturnim događajima u pojedinim nad/biskupijama tijekom protekle godine, posebice one koji imaju za ishod poboljšanje i buđenja svijesti o važnosti crkvenoga kulturnoga blaga.