Na sjednicama se okupilo više od 110 hrvatskih pastoralnih djelatnika i nekoliko socijalnih djelatnika iz Njemačke. U Hrvatskoj katoličkoj župi u Rosenheim održana je prva sjednica za Bavarsko pastoralno područje u ponedjeljak 4. veljače. Druga sjednica održana je u utorak 5. veljače u HKZ Stuttgart – centar za pastoralna područja Baden-Württemberg I. i Baden-Württemberg II. Treća sjednica održana je u srijedu 6. veljače u HKM Düsseldorf, na kojoj su se okupili sudionici i sudionice iz Pastoralnog područja Sjeverna Rajna i Vestfaliji. Četvrta sjednica održana je u četvrtak 7. veljače za Sjeverno pastoralno područje u HKM Hannover. Peta sjednica za Rajnsko-majnsko pastoralno područje održana je u petak 8. veljače u HKM Wiesbaden. Uz domaćina, delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu na svim je sjednicama bio i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić.

Nakon pozdrava delegata vlč. Ivice Komadine, predstavnika pastoralnih područja i voditelja misija i zajednica na čijem su se području održavale sjednice, susret je započeo prigodnom molitvom za pastoralne djelatnike u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj i u svijetu, koji su preminuli u posljednje vrijeme.

Predavanje pod naslovom „Blaženi Alojzije Stepinac i njegove posljednje propovijedi“ održala je dr. Claudia Stahl, autorica knjige „Alojzije Stepinac – Die Biografie“, Ferdinand Schöningh, 2017. Radi se o dosad najiscrpnijoj biografiji bl. Alojzija Stepinca na njemačkom jeziku, koja broji 592 stranice.

Autorica dr. Claudia Stahl je sutkinja na Upravnom sudu u Cottbusu u Njemačkoj. Za sebe kaže kako obi­teljski nije povezana s Hrvatskom, a rođena je u Hamburgu. Katolkinja je. Studirala je pravo, glazboslovlje i filo­zofiju, a danas živi u Berlinu i Cottbusu. U predavanju je sudionicima predstavila posljednje propovijedi blaženog Alojzija Stepinca. Između Božića 1959. i Svijećnice 1960. bl. Alojzije Stepinac je napisao i održao deset propovijedi, koje su do sada nepoznate i neobjavljene. Izvori u strojopisu se nalaze u arhivu postulature u Zagrebu.

Dr. Stahl je čitala pretposljednju sačuvanu kardinalovu propovijed koju je održao za blagdan svetog Antuna pustinjaka, 17. siječnja 1960., a održao ju je tijekom kućnog pritvora u Krašiću manje od mjesec dana prije svoje smrti.

U propovijedi o svetom Antunu 1960. kardinal Stepinac vrlo slikovito opisuje napast, kojoj je bio podvrgnut sveti Antun u svojoj pustinji. Potom ga hvali jer je pustinjak ostavio svoj golemi imetak i živio asketski život u pustinji. Potom je kardinal svratio pozornost vjernika na brigu svetog Antuna „za čistoću svete vjere katoličke“. Kardinal Stepinac ističe kako je sveti Antun javno nastupio u Aleksandriji u vremenu teškog progonstva kršćanina, kako je hrabrio kršćanine u sudnici neka ostanu vjerni Kristu do smrti te kako ih je pratio sve do stratišta. Dalje opisuje kako je sveti Antun upozorio kršćanine na veliku opasnost krivovjerja. Tada se, kazao je bl. Alojzije Stepinac, pojavila Arijeva nauka, kojoj se protivio sveti Antun. U svojoj preposljednjoj propovijedi kardinal Stepinac izražava ponovno oštru kritiku svoga vremena, i to otvoreno i javno s propovijedaonice u župnoj crkvi u Krašiću: „Naša vremena nisu ni za dlaku bolja, pače u mnogo čem daleko gora od onih, u kojima je živio sveti Antun Pustinjak.“

Nakon čitanja propovijedi, dr. Stahl je promatrala kardinalovu propovijed s biografskog stajališta. Opisala je uvjete pod kojima je blaženi Alojzije živio kad je sastavio i održao posljednje propovijedi u svom životu. Vidi se da je kardinal Stepinac govorio u propovijedi ne samo o svetom Antunu, nego i o svojim vlastitim životnim temama: navijestiti evanđelje, diviti se svecima i slijediti ih u životu, živjeti jednostavno i ponizno, ljubiti a ne mrziti bližnjega, brinuti i boriti se za pravu vjeru, biti ustrajan u progonstvu, ohrabriti druge u vjeri. Iznenađuje kako je kardinal Stepinac, koji je bio godinama pod pritiskom i kontrolom tajne službe, nastupio u svojim posljednjim propovijedima tako hrabro i otvoreno protiv ateističke ideologije komunizma te da je govorio javno o progonu kršćanina u Jugoslaviji. Izvor moći za svoju borbu je našao kao i sveti Antun u svojoj pustinji: u zatvoru u Lepoglavi i u kućnom pritvoru u Krašiću gdje je služio svetu misu, molio se, meditirao te napisao pisma i propovijedi iz sužanjstva, istaknula je dr. Claudia Stahl u svom iscrpnom i potresnom predavanju, koje su sudionici s posebom pozornošću slušali te nakon predavanja sudjelavali u raspravi, a neki od njih dajući i osobna svjedočanstva, poglavito vlč. Stjepan Penić (Essen), s. Ivanka Koluder (Stuttgart – centar) i fra Marijan Petrčević (Gießen).

Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić je u svom izvješću za 2018. godinu istaknuo je kako u Hrvatskoj inozemnoj pastvi danas u 187 misija, zajednica, župa i centara djeluje 198 svećenika (62 dijacezanska i 136 redovnička), 7 trajnih đakona, 48 časnih sestara, 47 pastoralnih suradnica i suradnika laika te 50 tajnica i tajnika. Govorio je i o personalnim pitanjima u Hrvatskoj inozemnoj pastvi, a prestavio je i financijsko izvješće Fonda solidarnosti za 2018. godinu. Osvrnuo se i na važnije obljetnice u 2018. godini na kojima je sudjelovao. Bilo je riječi i o planovima u 2019. godini istaknuvši kako će se komemoracija u Bleiburgu održati 18. svibnja, a predvodit će je krčki biskup mons. Ivica Petanjak. Govoreći o uzrocima iseljavanja, istaknuo je kako su oni ekonomske naravi, ali se događaju i zbog nezadovoljstva političkim sustavom i korupcijom, kao i zbog pružene mogućnosti upoznavanja nečega novoga.

Govoreći o facebook stranici Ravnateljstva: m.facebook.com/hrvatskainozemnapastva/, kazao je kako je stranica Likealyzer svrstava među najbolje katoličke stranice na hrvatskom jeziku.

Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina govorio je o aktualnostima u hrvatskom dušobrižništvu u Njemačkoj na temelju novijih statističkih pokazatelja. Posjetio je na sjednicu dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika u Bonifatiushaus Biskupije Fulda u Fuldi u organizaciji ravnatelja dušobrižništva za te vjernike Njemačke biskupske konferencije dr. Lukasa Schreibera, na kojoj su sudjelovali odgovorni u pastoralnu tih vjernika, među kojima je bio i delegat vlč. Ivica Komadina. Svima je zahvalio na odazivu na sjednice i sudjelovanju u aktivnostima Hrvatskoga dušobrižničkog ureda. Ujedno je dr. Claudiji Stahl darovao knjigu biskupa Ratka Perića „Nada koja ne postiđuje“.