Skadar, 25. 9. 2001. – Međunarodna konferencija za mir “Mladi – protagonisti mira” završena je u utorak 25. rujna međureligijskom molitvom za mir u Skadru u Albaniji. Konferencija je, kao što smo već javljali, u petak 21. rujna započela svečanim otvaranjem “Sela mira” koje je zajednički projekt Caritasa Albanije, Caritasa Brescie, Renovabisa, Njemačkog Caritasa i Malteškog reda iz Njemačke, te“Justitie et Pax”. Glavna zamisao izgradnje tog sela bila je stvoriti prostor i mjesto susreta za narode jugoistočne Europe koji su u tijeku posljednjeg desetljeća izgubili međusobno povjerenje i nanijeli si mnogobrojne rane. Glavna je zadaća sela pronaći nove putove dijaloga i povjerenja, a kroz razne pedagoško-socijalne i međureligijsko-etničke projekte selo predstavlja konkretno mjesto susreta i dijaloga. Na konferenciji su mladi kroz niz predavanja i konkretnih radionica razmišljali o političkoj, kulturnoj i ekonomskoj dimenziji mira. Susret je imao međureligijsku i ekumensku dimenziju. Među mnogobrojnim predavačima svoja razmišljanja podijelili su skadarski nadbiskup Angelo Massafra, pravoslavni biskup Korche Johan Peluschi, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Mato Zovkić, barski nadbiskup Zef Gashi, gradonačelnik Skadra Gjergj Lequeza, apostolski nuncij u Albaniji mons. Giovanni Bulaitis, skadarski islamski vjerski poglavar Faik Hoxcha, ministar obrane Pandeli Majko, dr. Michael Faber u ime Malteškog reda i ostali.
Prvog dana konferencije, 21. rujna, u prijepodnevnom izlaganju na temu “Religija u kontekstu mira i pomirenja” nazočnima se obratili nadbiskup Masafra, gradonačelink Liqejza, te mons. Zovkić. U popodnevnom dijelu organizirane su radionice koje su promišljale konkretne načine izgradnje mira u društvu, stvaranje međureligijske molitve, zajedničke točke triju religija, te stvaranje simbola mira. “Feštom naroda” završen je prvi dan konferencije.
Drugoga dana konferencije, u subotu, 22. rujna upriličeno je predstavljanje donatora koji su potpomogli ostvarenje tog projekta. Tom prigodom nazočnima se riječima zahvale obratio voditelj Sela i ravnatelj Caritasa u Skadru don Mario Baglio, nakon čega je uslijedilo kratko upoznavanje s nastankom tog projekta. Govorili su i glavni koordinator izgradnje, nekadašnji talijanski aktivist na Kosovu prof. Marco Vitale i nuncij Bulaitis. Poslijepodne je organizirano razgledavanje Skadra, te koncert mira.
U nedjelju 23. rujna tematska odrednica bila je politika u službi mira. Stručnjak za međunarodnu politiku i pitanje mira Massimo Tochi otvorio je niz predavanja koja su upotpunila specijalni koordinator Pakta za stabilnost Jugoistočne Europe Nives Malenica i prof. Heiz Theisen sa Kőlnskog Sveučilišta. Misnim slavljem u obližnjoj kapucinskoj crkvi proslavljena je 25. nedjelja kroz godinu s prigodnim nagovorima na temu mira i pomirenja. Popodnevni dio ponudio je radionice na temu univerzalnih ljudskih prava i praksu u Interkulturalnom komunikacijskom treningu. Nakon večere istoga dana, hrvatsko izaslanstvo, koje je tom prilikom predstavljalo osmero mladih, nazočnima je predstavilo Hrvatsku, njezinu kulturu i običaje. Tom su prigodom mladi iz Hrvatske prikazali promidžbeni film Hrvatske turističke zajednice nakon čega se okupljene pozvalo u “Hrvatsku kuću” u kojoj je nastavljeno predstavljanje obogaćeno specijalitetima, vinom, te posebnim darovima.
U sljedeća dva dana, 24. i 25. rujna, mladi su razmišljali o kulturi i ekonomiji u kontekstu mira. Posebno zapaženo predavanje pobudila je tema globalizacije koju su psoljednjeg dana konferencije izlagali direktor Instituta ekonomskih znanosti Zef Preci, tajnik komisije “Pravde i mir” mons. Gianpaolo Crepaldi, te predsjednik Asiškog “Pax Internationala” o. Gianmarie Polidora. Susret je završio međureligijskom molitvom. Osim domaćina-mladih iz Albanije na susretu su sudjelovali i mladi iz Crne Gore, Italije, Njemačke i Švicarske. Premda su najavili svoj dolazak, izaslanstva mladih iz BiH i SR Jugoslavije otkazali su svoj dolazak.
Mladi iz Hrvatske su u tijeku konferencije predstavili projekt Hrvatskog Caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira “Cropax”.